Scena
25.11.2023. 14:35
Srećko Milovanović

Dubravka Duca Marković

"Rokenrol nema snagu koju je nekad imao"

dubravka duca marković, ATA
Izvor: ATAIMAGES / Antonio Ahel

Osamdesetih godina veka za nama Dubravka Duca Marković bila je simbol rok i muzičkog novinarstva i tadašnje urbane kulture.

Kao voditeljka kultne emisije tadašnje Televizije Beograd “Hit meseca“ ugostila je sva najznačajnija pop-rok imena od Triglava do Đevđelije. Elokvencijom, glasom i pojavom postala je uzor mnogim tadašnjim, ali i sadašnjim novinarima i televizijskim voditeljima. Poslednjih godina televiziju je zamenila, kako sama priznaje, svojom prvom ljubavlju, radiom, a u intervjuu za nedeljnik “Ekspres“ Dubravka Duca Marković se priseća bogate novinarske karijere, “zlatnih osamdesetih“, rokenrola i “novog talasa“ i otkriva da li joj svetla kamere danas nedostaju.

Mnogi Vas i dan-danas vezuju za legendarnu emisiju Televizije Beograd “Hit meseca“ iz osamdesetih godina. Kako Vi pamtite taj deo svoje voditeljske karijere?

“Taj period pamtim kao vreme mladosti i radosti, kada nam se činilo da smo stvarno deo sveta i da ćemo uživati do kraja života. Bio je to period u kome je najvažnija stvar bila muzika. Bilo je to vreme bezbrižnosti i sigurnosti. Volim što sam u osamdesetim bila u najlepšoj mladosti.“

U to vreme nije bilo Jutjuba, Tiktoka niti društvenih mreža. Bila su dva programa Televizije Beograd, radio-stanice i nekoliko muzičkih časopisa. Kako se tada postajala zvezda na muzičkom nebu?

“Ha, to je pitanje na koje baš nema odgovora. Ja nisam bila svesna da sam zvezda, to se jednostavno dogodilo, možda zato što sam unela neku spontanost i direktnost u tadašnju konzervativnu televiziju. Sigurno je bilo bitno i to što sam bila prozor u svet muzike za većinu gledalaca u Jugoslaviji, bila je to zemlja od 22 miliona ljudi. Drago mi je što sam u toj zemlji obeležila jedno vreme i što me se ljudi u celom regionu sećaju po nečemu velikom i lepom.“

dubravka duca marković, ATA
Izvor: ATAIMAGES / Milan Maricic

Da li su, prema Vašem mišljenju, osamdesete i novi talas zaista bili najbolji period ne samo u kulturnom smislu, već i u svakom drugom kada govorimo o ovim prostorima?

“To je bilo zlatno vreme u celom svetu. Bila je to neka nova energija koju su pre svega mladi ljudi nosili u sebi. Činilo se da se stvari konačno menjaju i da nas čeka svetla budućnost. Život nas je potom demantovao, muzika se industrijalizovala, a mi smo nestali u vrtlogu rata. Svakako da su nas osamdesete odredile i definisale, i da su za svakog od nas posebno važne.“

Poznato je da ste u mladosti bili u vezi sa Srđanom Gojkovićem Giletom, frontmenom “Električnog orgazma“, ali manje se zna da ste jedno vreme bili i menadžer ovog legendarnog benda?

“Ja sam karijeru počela kao njihov menadžer i vrlo brzo otišla da se bavim novinarstvom u Studiju B. Bilo je veselo, organizovala sam koncerte u Zagrebu, Istri i Ljubljani. Beše to baš davno.“

Šta ste Vi u to vreme slušali od domaće, a šta od strane muzike?

Sve što smo smatrali da valja i da je po našem ukusu. Slušao se pank, novi talas, domaći bendovi od početnika do onih popularnih… Ne bih nikoga posebno izdvajala jer ću preskočiti nekog važnog.“

Početkom devedesetih sa grupom umetnika organizovali ste u Beogradu antiratni koncert “Ne računajte na nas“. Da li Vam je to tada zatvorilo vrata državne televizije i novinarstva u Srbiji?

Ne samo zatvorilo, nego zaključalo. Nisam dobila otkaz, iako sam bila blizu toga. Lagano sam sklonjena sa ekrana i prebačena u marketing. Nije mi žao, mislim da je dobro kad se čovek u tim godinama bori za svoje ideje, mada sam bila naivna da muzikom može da se zaustavi rat.“

Odrasli te pored roditelja doajena i legendi RTS-a, Ljiljane i Aleksandra Markovića. Da li su Vas roditelji usmeravali ka novinarstvu ili je to bilo sve vreme u Vama i Vašoj ličnosti?

“Bili su protiv toga. Tata je smatrao da treba da budem advokat kao deda, samo iver ne pada daleko od klade i ja sam iskoristila prvu priliku da uletim u medije. Nekako sam to nosila u sebi, kao da sam bila rođena za radio i televiziju. Advokat nikad nisam postala, ali novinar jesam uz sve njihovo negodovanje.“

Danas ste na radiju, koliko se rad na radiju razlikuje od televizijskog i da li Vam nedostaju svetla kamere?

“Svetla kamere mi ne nedostaju jer moja prva ljubav je radio i tu se osećam kao svoj na svome. Radio je intiman medij koji ima neku toplinu, televizija je hladna i gruba, tako ja to doživljavam. Uvek sam bila veselija na radiju.“

Kako danas vidite mesto rokenrola u Srbiji i u svetu? Sva ova dešavanja na planeti pokazuju da rokenrol ipak nije uspeo da promeni svet?

“Naravno da rokenrol ne može da promeni svet, teško sam to naučila. Živimo u vreme velikih svetskih promena i muzika je sve manje važna. Danas je teško pronaći neku novu svetsku zvezdu, stvari su se komercijalizovale, digitalizovale i snagu koju je rokenrol nekada imao danas više nema. Kao da je intencija onih koji upravljaju svetom bila da se ta muzika skloni jer potencijalno je mogla da menja društvene tokove. Hteli mi to ili ne, takva je realnost. Srećom su ’Stonsi’ objavili novi album i najavljuju svetsku turneju.“

Kako se osećate kao neko ko je legenda i simbol jednih prošlih, ali i lepših vremena?

“Osećam se prema dobu u kojem sam – zadovoljno. Drago mi je da sam bila deo veselih osamdesetih, da sam imala evropski angažman sa ’Igrama bez granica’, da volim svoj posao na radiju, a najvažnije mi je što sam odgajila sina koji ne sluša narodnjake i koji se snašao sa svojih 30 godina i radi u industriji video-igrica.“

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Darko Tuševljaković: "Sadašnost je uveliko progutala budućnost"
1

Intervju

12.10.2023. 22:00

Darko Tuševljaković: "Sadašnost je uveliko progutala budućnost"

Ovogodišnji laureat jednog od najznačajnijih domaćih književnih priznanja, Andrićeve nagrade, Darko Tuševljaković, dobro je poznato ime, pogotovo u domenu fantastične i SF literature. Rođen je 1978. u Zenici.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
21°C
28.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve