Scena
24.12.2021. 06:05
Dragana Todorović

Intervju-Biljana Carević

Novogodišnji televizijski program - iza kulisa

RTS Nova godina
Izvor: Gordan Jović

Kada se vatromet ugasi, konfete slegnu, a od ruske salate ostane tek malo za prvi doručak u novoj godini, najviše se priča o novogodišnjem televizijskom programu. Na kojim TV kanalima je bilo najzanimljivije, gde su bili najbolji gosti, ko je gde pevao, koji film je pušten 1. januara...

Mišljenja o ovim temama su uvek različita i kreću se od oduševljenja: "Ma, nije nam bila potrebna nikakva muzika, sve smo imali na televiziji“, do dubokog razočaranja: "Svake godine isto, nema čovek šta da pogleda.“

Kako će biti ove godine, pitali smo direktorku produkcije u Radio-televiziji Srbije, profesorku televizijske produkcije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu Biljanu Carević.

Biljana Carević
Izvor: Privatna arhivaBiljana Carević

"Nosilac ideje i realizacije novogodišnjeg programa je urednica Zabavnog programa Olivera Kovačević, koja je meni i mojim kolegama još u februaru predstavila prvi koncept tog projekta. Ideja je bila da ovogodišnji program RTS-a, zbog korone i zbog toga što više ljudi nego inače sada sedi kod kuće uz male ekrane, bude decentralizovan. Dakle, da ne bude sve snimljeno u jednom studiju i samo u Beogradu, već na nekoliko različitih punktova u zemlji. U tom smislu smo delove novogodišnjeg programa realizovali u Novom Sadu, Subotici, Novom Pazaru, Kraljevu, Nišu, Peći, Smederevu i u Beogradu.

Takođe, jedan deo su nam kolege iz Republike Srpske, iz njihovog javnog servisa, snimile i u Banjaluci. Tako smo kroz muziku, folklor i druge segmente prikazali karakteristike različitih delova Srbije. Zanimljivo je i to da smo deo snimanja realizovali ispred verskih objekata. U Subotici ispred sinagoge, u Novom Pazaru ispred džamije, u Beogradu ispred Crkve Svetog Marka, kao i ispred katedrale u Novom Sadu. Na taj način smo se trudili da objedinimo gledaoce koji pripadaju različitim verskim zajednicama. Osim toga, imali smo i gazebo, jednu veliku, glomaznu scenografiju koju smo nosili u gradove u kojima smo snimali u parkovima i na trgovima. Tako smo, na primer, u Smederevu snimali u tvrđavi.“

Rekli ste da je koncept predstavljen već u februaru. To znači da nema odmora i da čim se završi jedan novogodišnji program, odmah počinje rad na sledećem? Koliko osoba učestvuje u planiranju i potom u realizaciji?

"Od februara do kraja leta se radilo na ideji jer je to, zapravo, najvažnije. Kolege koje na tome rade imaju i mnoge druge, paralelne projekte. U septembru smo napravili produkciono-tehnički koncept projekta, a onda smo birali članove ekipe. Program je radilo nekoliko reditelja, a imali smo brojne produkcione ekipe. U oktobru su krenule najneposrednije pripreme – dogovaranje smeštaja, jer smo velika ekipa, imamo mnogo vozila, reportažna kola, agregate, pomoćna vozila koja su bila i garderobe i šminkernice, ketering, a imali smo i mobilne toalete. To je bio jedan pravi konvoj koji je na turneju po Srbiji, radi snimanja, krenuo u novembru. Kruna realizacije bilo je snimanje u Beogradu, 13. i 14. decembra, u Velikom studiju RTS-a. I tu smo imali puno muzičara, glumaca, pevača, mnogi od njih su velike zvezde: Goran Bregović, Zdravko Čolić, Ceca Ražnatović... ekipa filma ’Toma’...“

RTS Nova godina
Izvor: Gordan Jović

Koji su najveći producentski izazovi prilikom realizacije novogodišnjeg programa?

"Veliki projekti su u produkcionom smislu zahtevni, ali su i lakši nego mali, zato što se nekako vrata sama otvaraju. Reč je, uglavnom, o projektima koji imaju neki viši značaj. Za manje projekte često je teže dobiti sve što je potrebno, pre svega dozvole za snimanja na trgovima ili ispred verskih objekata. Veliki izazov je i rad sa tolikim brojem ljudi, ali i sa gomilom papira koja je bila potrebna dok sva neophodna logistika nije obezbeđena: ugovori, putni nalozi, razna plaćanja... Osim naše, RTS tehnike, nešto smo morali i da iznajmimo. Zato je važno da realizacija počne što ranije kako bi bilo dovoljno vremena za sve. S druge strane, mi u televiziji imamo dosta iskustva s takvim projektima i za nas je to, uglavnom, sve rutina i uživanje jer veliki projekti podižu adrenalin.“

RTS Nova godina
Izvor: Gordan Jović

Novogodišnji program nije samo ono što gledamo 31. decembra, već i emisije, filmovi sve što se emituje tokom dana praznika. Šta ste sve pripremili?

"I ta programska šema se definiše takođe nekoliko meseci ranije, a direktor Zabavnog programa i svi ostali iz tog segmenta tokom cele godine razmišljaju o tome šta sve može doći u obzir i kojim sve projektima će zaokružiti godinu. Kao uvod u novogodišnji program tokom dana se emituju različiti specijali određenih emisija. Ovoga 31. decembra će nakon kraćeg Jutarnjeg programa ići specijal ’Šarenice’, zatim će biti programa za decu, kao i za starije gledaoce, a onda će uveče biti emitovana epizoda serije ’Nečista krv’.

Novogodišnji program počinje od 21 čas i trajaće do četiri sata ujutru. Čini mi se – nikad duže. Ono što je uvek najzanimljivije jeste film koji će premijerno biti emitovan na televiziji. Ovoga puta to će biti ’Toma’ i moći će da se gleda 1. januara od 21 čas. Nešto od svega toga će potom biti reprizirano za Božić, kao i za pravoslavnu Novu godinu.“

RTS Nova godina
Izvor: Gordan Jović

Šta biste još izdvojili iz programa RTS-a što nas očekuje u narednoj godini? Da li su u planu neke nove emisije, serije, kvizovi...?

"Mnogo toga je u pripremi, ali se detalji još ne iznose u javnost. Ja, kao neko ko vodi produkciju, nisam baš u situaciji da najavljujem ove projekte. Ono što mogu da kažem jeste da se priprema nekoliko novih vrlo zanimljivih serija, kao i nastavci onih koje su do sada bile popularne na RTS-u. Naši kvizovi, ’Potera’ i ’Stigni me ako znaš’ će takođe imati svoje nove cikluse u narednoj godini. Priprema se i jedna dnevna emisija koja do sada nije postojala na RTS-u i to je pravi kuriozitet. Ići će posle Jutarnjeg programa, imaće kolažni koncept – malo kuvanja, malo kulture, hortikulture, saveta iz raznih oblasti... Osim toga, mogu da najavim da smo uveliko u realizaciji novih vesti. Imaćemo nov studio i nov ’Dnevnik’, koji će krenuti najverovatnije odmah nakon Nove godine, a imaće nov vizuelni identitet.“

Vi ste i profesor televizijske produkcije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Da li postoji poveznica između ta dva posla? Da li Vas, možda, rad sa studentima inspiriše za rad na televiziji i obrnuto?

"Moram da priznam da nisam mogla da pretpostavim da će rad sa studentima u meni izazvati toliku količinu pozitivne energije i emocija koje su mi nedostajale, s obzirom na to da se već dugo bavim produkcijom u televiziji. Rad sa studentima mi je sam bog poslao da dopunim baterije koje su polako počele da se prazne, a verujem da se to dešava mnogima kada dođu u srednje godine i dugo su već u istom poslu. Razmena energije sa tim mladim ljudima za mene je nešto beskrajno dragoceno i mislim da su moje kolege na televiziji primetile promenu kod mene otkako radim i na fakultetu.

Takođe me raduje i to što sam shvatila da među tom decom postoje i oni koji su izuzetno kreativni i maštoviti. Zadivljena sam sa koliko energije oni pristupaju vežbama na fakultetu, koliko su aktivni na projektima svojih kolega sa ostalih katedri, i to je ono što je jedna od glavnih odlika ljudi koji se opredele za bavljenje produkcijom – timski rad. Zato se trudim da svojim studentima omogućim što više praktične nastave, da ih vodim na snimanja, da vide kako izgleda realizacija projekata, kao i da im omogućim gostovanja i razgovore sa ljudima koji su ceo svoj radni vek proveli radeći na televiziji.“

Da li primećujete razlike kod studenata nekad i sad, u odnosu prema televiziji kao mediju? Neka istraživanja pokazuju da oni više nisu TV publika. Da li je to istina?

"Ljubav prema televiziji kod mlađih generacija gubi trku, ali upravo zato se trudim da svojim studentima predočim činjenicu da televizija više nije ono što pod tim podrazumevaju njihovi roditelji, bake i deke, već da je to proizvođač sadržaja koji gledalac sada može da gleda onda kada mu to odgovara. Programska šema koja je nekada postojala i način gledanja televizije koji podrazumeva da moramo baš u određeno vreme da budemo ispred ekrana ako želimo nešto da vidimo – prevaziđeno je i to se nikada neće vratiti. Zato ja i moje kolege svest mladih razvijamo u pravcu da oni svoje potrebe i svoj doprinos iskažu u proizvodnji sadržaja koji će gledaoci konzumirati kada im odgovara. Dakle, televizija danas i te kako postoji, i te kako je popularna, samo je dobila drugačiju formu. Nijedan nov medij nije ’ubio’ prethodni, već je samo razvio nove načine konzumacije.“

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Ričard Klejderman, pijanista kojeg slušaju i oni koji ne vole klasiku
Ričard Klejderman

Ekskluzivni intervju

17.12.2021. 07:05

Ričard Klejderman, pijanista kojeg slušaju i oni koji ne vole klasiku

Ukoliko i niste ljubitelj klasične muzike, sigurno ste čuli najmanje jednu kompoziciju u izvođenju Ričarda Klejdermana, "Baladu za Adelinu“, na primer, koja je prodata u 28 miliona kopija u 38 zemalja sveta. I mnoge druge kompozicije, pre svega rok i pop koje je svirao u duhu klasične muzike, postale su toliko popularne da je plavokosi muzičar ušao i u Ginisovu knjigu rekorda kao najuspešniji pijanista na svetu.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
16°C
20.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve