Scena
12.06.2022. 10:02
Dragana Todorović

Intervju

Stanko Crnobrnja: "Rijaliti formati su osmišljene zamke"

Stanko Crnobrnja
Izvor: Privatna arhiva

"Kad si mlad i gledaš televiziju, misliš da su se TV kuće urotile i hoće da zaglupljuju ljude. Ali, kada odrasteš shvatiš: ljudi sami to žele… TV kuće, jednostavno, zadovoljavaju potražnju.“

Ovako je govorio Stiv Džobs krajem prošlog veka. Ako mu je verovati, kada danas, skoro 30 godina kasnije, uključimo televizor, pomislićemo da ljudi sada traže verbalnu agresiju, fizičko zlostavljanje, lascivne sadržaje i slično, jer su rijaliti programi među najgledanijim, barem u Srbiji.

Teši, doduše, činjenica i da su televizijske serije takođe veoma popularne, kako inostrane tako i domaće, čak iako se radi o onima koje se repriziraju po ko zna koji put. "Bolji život“, na primer, ove godine obeležava 35 godina od emitovanja prve epizode. Čuveni Popadići nam i dalje svaki čas stižu u domove, mi se bunimo: "Dokle više da gledamo jedno te isto“, ali ih ipak gledamo, smejemo se, prisećamo se nekih prošlih vremena.

Osim Gige Moravca, Kurčubića, Emilije Popadić, Bobe i Violete, danas u naše kuće posredstvom malih i malo većih ekrana ulaze Cakana, Ugrinović, Drakče, Anđelka, Ekser, Toni Soprano, Keri Bredšo, Džon Snou i mnogi drugi junaci televizijskih serija koje često gledamo do iznemoglosti, a čija popularnost raste iz godine u godinu, kako u svetu tako i kod nas.

Svedoci smo i ubrzane proizvodnje novih serija, što takođe svedoči da je potražnja velika. Šta je razlog tome i da li kvalitet u ovom slučaju prati kvantitet, pitali smo televizijskog i filmskog reditelja, producenta i scenaristu, prof. dr Stanka Crnobrnju.

"Popularnost TV serija je velika iz jednog jednostavnog razloga. U ponudi je veoma mnogo izuzetno kvalitetnog serijskog programa. To je ono kada morate da nađete vreme da pogledate novu epizodu, to je ono kada ste prijatno uzbuđeni posle gledanja, to je ono kada ne možete da dočekate da sa nekim podelite utiske. To je magnetna privlačnost dobro skrojenih televizijskih priča. Gledaoci se vežu za zanimljivo postavljene likove i žele da, iz nedelje u nedelju, ili u jednom cugu, gledaju kako se odnosi između tih likova razvijaju“, kaže za "Ekspres“ Crnobrnja, koji je i teoretičar, predavač i publicista u oblasti masovnih komunikacija i teorije televizije.

Ostvario je više od 1500 televizijskih emisija i serija, tri igrana filma, više od 100 muzičkih video-klipova, namenskih filmova i televizijskih reklama. Takođe, Crnobrnja je režiser prve sapunice na prostorima bivše Jugoslavije "Vila Marija“.

Da li ste tada, pre 18 godina, mogli već da pretpostavite u kom pravcu i kojim tempom će se razvijati taj žanr i televizijske serije uopšte?

"Da, mogao sam da pretpostavim kako će se kvalitet i ponuda TV serija uvećavati i koliko će produkcijski standardi, ali i tematska ponuda, biti bogati i zanimljivi. Jer, upravo tada je došlo do prelomne faze u digitalizaciji produkcije i emitovanja, što je značilo i više kanala i viši standard produkcije i veću konkurenciju između emitera, gde su kablovski sistemi preuzeli vodeću ulogu u programskim inovacijama.

Epohalna serija ’Sopranos’ iz 1999. godine bila je prekretnica u svetu televizijskih serija. Istovremeno, drama-komedija ’Seks i grad’ prosto je razbila dotadašnje granice onoga što se ’smelo’ u TV programu. Usledile su ’Očajne domaćice’, ’Weeds’, ’Nip/Tuck’ i tako dalje, sve do još jednog istorijskog dostignuća u produkciji ’Netfliksa’ ‒ TV serije ’Kuća od karata’.“

Stanko Crnobrnja
Izvor: Privatna arhiva

 
Da li će popularnost TV serija biti nastavljena ili će se publika ipak zasititi sedenja kod kuće i gledanja priča u više epizoda?

"Dok god TV serije budu, a biće, kvalitetne i raznovrsne, biće i popularne. One su postale temeljni televizijski žanr, a publika se nikada neće zasititi dobrog i zanimljivog programa. Pogotovo zbog činjenice da je to more kvaliteta lako dostupno, a gleda se upravo iz sopstvene zone komfora.“

Gledanost rijaliti emisija konstantno obara rekorde. Šta je to što publiku u tolikom broju hipnotiše i da li je popularnost takvih sadržaja rezultat ukusa gledalaca samo u Srbiji ili je reč o globalnom fenomenu?

"Rijaliti formati su osmišljene zamke koje producenti i emiteri postavljaju svojim gledaocima. Te zamke zasnovane su na principu najmanjeg zajedničkog imenitelja, a mamci su programirana mešavina agresije, lumpenproleterskog pametovanja, seksa, trača, vređanja, urlanja i politike uvijene u igre izbacivanja, kažnjavanja, zaklinjanja, disciplinovanja i opraštanja. Ta formula ima bezbroj varijacija. Publika uživa da gleda druge ljude kako se bez zadrške ponižavaju ili bivaju poniženi, u neprestanoj kolotečini koju su, nekad, Sarajlije duhovito zvale – ’ševa, šega, maćevanje’. Naravno, te formule popularne su širom sveta i, iz godine u godinu, dobijaju sve veći broj varijacija. To što naše rijaliti verzije već godinama namerno i ozbiljno zaglupljuju publiku samo pokazuje neobičnu potrebu naših TV tajkuna da bespoštedno i do kraja zatucaju generacije TV gledalaca. Šteta od toga je, već sada, nesaglediva.“

Na koji način društvene mreže utiču na popularnost, ali i sadržaj televizijskog programa, da li je generacijama koje odrastaju uz Tiktok i slične medije televizor možda suvišna stvar u kući?

"Mi živimo u ekranskoj kulturi. Za neke, TV ekran je mesto gde se uživa u televiziji, a za druge, ako je u pitanju tzv. pametni televizor, to je samo lep, veliki ekran na kome defiluju svi mogući sadržaji sa interneta, striming servisa, IPTV ponude... Medijski eko-sistem sastavljen je od mnoštva pojedinačnih medija, od fotografije do potkasta, od video-klipa do prenosa Olimpijskih igara, od megapopularne serije, do instagram prizora i tiktok junaka. Sve je to ponuda koju mlade generacije imaju pred sobom. Oni koji promaše ili odbace televiziju biće uskraćeni za vrhunce audio-vizuelnog stvaralaštva. Ostaće zarobljenici kratkih formi, amaterskih kerefeka i jurenja lajkova po svaku cenu. Svako vreme ima svoje medijske junake. Danas niko ne može da se meri sa klincima iz Koreje koji imaju i po 10 milijardi pregleda, po svakoj novoj pesmici.“
 
"Netfliks“ je do 2021. imao 200 miliona pretplatnika, a među njima je i mnogo onih koji žive u Srbiji. Da li je popularnosti doprinela samo pandemija i "lokdaun“ ili je, ipak, reč o transformaciji televizije koja će u budućnosti postati dominantna?

"Poslovni striming model, koji je uveo ’Netfliks’, bio je jedinstven, neprikosnoven i hiperuspešan. U međuvremenu, stvorila se konkurencija tom modelu, striming platforme niču na sve strane. ’Netfliks’ prvi put doživljava osipanje pretplatnika. Prinuđen je da uvede prekidanje programa reklamama što ga čini sličnim dobroj, staroj, televiziji. Transformacije u tehnologiji neminovno otvaraju mogućnosti za inovativna medijska rešenja. Ideja je da, u budućnosti, dominantni budu 3D ambijenti i virtuelni svetovi, u koje će pojedinci ulaziti i u njima boraviti isto tako prirodno kao i u svetu u kome su se rodili. Ali, pričanje priča audio-vizuelnim jezikom ostaće u osnovi svake transformacije i svakog novog agregatnog stanja u koje će mediji da zapadnu.“

Koliko Vi vremena provodite uz televizor, šta gledate?

"Neki put danima ne uključujem televizor jer sadržaje pratim preko interneta, odnosno laptopa. Ne koristim pametni telefon za praćenje sadržaja jer mi je taj mali ekran sasvim smešna i zamorna zamena za ovo što već imamo i što je neuporedivo slikovitije. Čudim se ljudima koji filmove gledaju na mobilnim telefonima. Ali, svako nalazi svoje užitke. Moja TV uživanja su u gledanju vrhunskih serija, dramskih i humorističkih, ali i onih iz istorije, umetnosti, kulture, nauke.“
 
Bili ste pionir u mnogim stvarima ‒ scenarista ste i režiser prvog celovečernjeg rok-pop videa u istoriji evropske javne radio-difuzije "Beograd noću“, režirali ste prvi TV maraton na ovim prostorima, manifestacije kao što su "Mesam“, "Štafeta mladosti“, popularni filmski serijal sa Lepom Brenom "Hajde da se volimo“, pokretač ste nekoliko regionalnih televizija. Šta je za Vas danas izazov?

"Danas, za mene je izazov kako blokčejn tehnologiju staviti u funkciju umetničke komunikacije i trgovine. To je pitanje uranjanja u NFT platforme, što znači stvaranje i pokretanje formata koji će na tim platformama imati ne samo mesto, nego i uspeh.“

Da li među mladim generacijama, s obzirom na to da ste kao profesor na Fakultetu za medije i komunikacije Univerziteta "Singidunum“ u stalnom kontaktu sa studentima, prepoznajete ideje i talenat koji mogu da doprinesu tome da televizija povrati magiju koju je nekada imala ili da, možda, dobije neki nov, bolji i kvalitetniji oblik?

"Kvalitetna televizija nikada nije izgubila magiju. Još od kada je bila crno-bela. Mlade generacije studenata medija imaju šansu da globalni sistem televizije, koji je jedan od najmoćnijih ikada formiranih planetarnih sistema, učine toliko snažnim da može da odgovori ne samo na tehnološke sposobnosti koje sam u sebi sadrži, već i da odgovori na kreativne energije koje mlade generacije nesporno poseduju i koje su nabijene pragmatičnim osećajem da je ’sve moguće’.“

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Stefan Milenković: Nemam strah od pomeranja granica
1

Intervju

03.06.2022. 10:00

Stefan Milenković: Nemam strah od pomeranja granica

Šta imaju zajedničko "Gile šampion“, pesma "Zabranjenog pušenja“ i "Labudovo jezero“ Čajkovskog? Šta spaja Betovena i "Tri ratna havera“? Odgovor je – Stefan Milenković i Dr Nele Karajlić.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
9°C
24.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve