Svet
16.07.2023. 19:00
Marko R. Petrović

Odluka na samitu

NATO: Zeleno za Švedsku, crveno za Zelenskog

nato, ukrajina
Izvor: Shutterstock

Švedska je od Erdogana dobila zeleno svetlo da se priključi NATO-u. Za Zelenskog je svetlo na NATO semaforu i dalje ostalo crveno.

Tačnije formulacija koja je iskorišćena na prošlonedeljnom dvodnevnom NATO samitu u Viljnusu, budućnost Ukrajine je u Alijansi, ali "kad se saveznici slože da su se stekli uslovi za to“.

U prevodu, dokle god rat u Ukrajini traje, uslova za prijem Kijeva u NATO neće biti. Jer nikome na Zapadu nije u interesu da se Ukrajina odmah pozove na Član 5. NATO ugovora prema kojem je napad na jednu članicu saveza, napad na celu Alijansu.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, čije se nezadovoljstvo ovakvim ishodom samita u glavnom gradu Litvanije, prema izveštaju stranih medija, moglo opipati, verovatno nije ni bio svestan koliko je vic koji je pre izvesnog vremena ispričao pred kamerama bio proročki.

U njemu, naime, dvojica Jevreja iz Odese razgovaraju o trenutnoj situaciji. "Rat je“, kaže jedan, na šta drugi odgovara pitanjem: "Ko ratuje?

"Rusija i NATO“, kaže prvi.

"Pa kako se odvija?

"Dobro, dobro. Oko 70.000 Rusa je poginulo, uništeno im je mnogo tenkova i druge tehnike, privreda je u problemima...

"A NATO?

"NATO? NATO još nije ni stigao!

Umesto pozivnice za članstvo u NATO-u, kojoj se, ma koliko ona bila zaista na dugom štapu, Zelenski ipak nadao, ukrajinski predsednik dobio je mnogo toplih reči podrške, tapšanja po ramenu zbog iskazane hrabrosti Ukrajinskih odbrambenih snaga, ali i obećanja da će oprema i naoružanje u vrednosti od nekoliko milijardi evra biti isporučeni Kijevu, da se bori protiv agresije Kremlja – do poslednjeg Ukrajinca.

Na Zapadu, ipak, konsenzus postignut na samitu oko konačnog članstva Ukrajine u NATO-u i dogovor sklopljen uoči skupa koji je otvorio put Švedskoj da postane 32. članica Alijanse doživljavaju kao veliki uspeh.

Ali dvosmisleni diplomatski jezik koji izbija iz završnog saopštenja sa samita u vezi sa Ukrajinom (o pozivnici koja će biti upućena "kad se steknu uslovi“), bez navođenja o kojim je to uslovima reč, nije prikrio ozbiljne napetosti među pojedinim zemljama članicama.

A turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, u prvim javnim izjavama otkako je podržao kandidaturu Švedske za prijem u Alijansu, ublažio je očekivanja da će brzo progurati odobrenje kroz turski parlament.

Erdogan je, naime, rekao da konačna odluka o tome ostaje u rukama parlamentu i da Švedska treba da preduzme dodatne korake kako bi dobila podršku turske skupštine, ne dajući dodatne detalje. On je takođe rekao da se parlament neće pozabaviti tim pitanjem do oktobra, iako trenutno zasedanje traje do 27. jula.

Uprkos tome, američki predsednik Džo Bajden je pozdravio jedinstvo Alijanse u govoru na Univerzitetu u Viljnusu nakon samita. Obraćajući se Litvancima, ali i svetu, Bajden je rat protiv Rusije u Ukrajini poredio sa hladnoratovskom borbom za slobodu Evrope, obećavajući da se „neće pokolebati“, koliko god dugo se rat nastavio.

"Nećemo se pokolebati, nećemo se pokolebati“ u podršci Ukrajini, izjavio je on, ističući da rat mora da se završi pod "pravednim uslovima“.

Njegov govor izgledao je kao da time priprema Amerikance, ali i NATO saveznike, za sukob koji bi mogao da traje godinama, stavljajući ga u kontekst značajnih sukoba iz prošlosti. I on je to predstavio kao test volje ruskog predsednika Vladimira Putina, koji nije pokazao interesovanje da odustane od invazije koja nije išla po planu, ali ga je istovremeno uvukla u rat iscrpljivanja.

"Putin još pogrešno veruje da može da ’preživi’ Ukrajinu“, rekao je Bajden opisujući ruskog predsednika kao čoveka koji je napravio veliku stratešku grešku, napadajući susednu državu, i koja se sada samo uvećava. "Posle svega, Putin i dalje sumnja u našu održivost. Loše se kladi.

Govor na Univerzitetu u Viljnusu došao je nakon niza važnih pobeda Bajdena kao, de fakto, NATO lidera. Uspeo je da umilostivi Erdogana da popusti primedbe na račun Švedske koje su sprečavale da ona postane 32. članica saveza, što sada stvara uslove da gotovo ceo baltički region bude okružen zemljama članicama NATO-a, osim malog dela ruske obale.

Istovremeno, Bajden je uspeo da slomi nastojanja Ukrajine, koja je uz pomoć Poljske i nekoliko baltičkih država pokušavala da izboksuje nekakav opipljiv rok za prijem Kijeva u NATO, što bi bio korak za koji se Bajden plaši da bi mogao SAD da dovede u direktan sukob sa ruskim snagama.

Reakcija Zelenskog bila je ljutita i pomalo nekontrolisana, kako saveznici žele da ga umire obećanjima o dodatnoj pomoći i inauguracionim sastankom novoformiranog Saveta NATO-a i Ukrajine, čija je namera da Kijevu pruži priliku da među članicama Alijanse iznese svoje stavove u pogledu pitanja koja se tiču bezbednosti Ukrajine. 

Zelenski, suočen sa time da je dobio najviše što je mogao u ovom trenutku, u sredu je taj potez označio kao pobedu i prvi put za sto seo kao zvaničan partner, ako ne baš kao član NATO-a. Ukrajina je, u suštini, postala članica bez prava glasa, što Zelenski kod kuće "prodaje“ kao korak do punopravnog članstva.

I dok je NATO odbio da ponudi vremenski okvir za pristupanje Ukrajine, Zelenski u izjavi nije pokazao nimalo ustručavanja: "Verujem da ćemo postati članica NATO-a, čim se situacija stabilizuje. Jednostavno rečeno, onog trenutka kad se završi rat.“ 

Čak i u ovakvim okolnostima, naravno, našlo se mesta da se spomene i Srbija. U saopštenju od 90. tačaka, za Srbiju je bilo rezervisano 77. mesto.

"Jačanje odnosa između NATO-a i Srbije biće korisno i za Alijansu i za Srbiju i za ceo region. Očekujemo od Srbije da se na konstruktivan način angažuje sa NATO-om i svojim susedima, uključujući i javnu komunikaciju u objavljivanju obostranih koristi saradnje sa NATO-om. Podržavamo dijalog između Beograda i Prištine uz posredovanje Evropske unije, kao i druge napore sa ciljem normalizacije odnosa, i podstičemo obe strane da iskoriste trenutak i u dobroj veri počnu da rade na postizanju trajnog političkog rešenja. Pozivamo obe strane na momentalnu deeskalaciju, povratak dijalogu i konstruktivnom angažovanju na primeni sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine koji je nedavno postignut u Briselu i u Ohridu“, navodi se u saopštenju.
 

U sledećoj, 78. tački bavili su se Kosovom, uz konstataciju da ostaju posvećeni "kontinuiranom angažovanju NATO-a na Kosovu, uključujući i u snagama KFOR-a“.

"KFOR će nastaviti da obezbeđuje sigurno okruženje i slobodu kretanja na Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN. Nedavna eskalacija je neprihvatljiva i mi osuđujemo nasilje na severu Kosova, kao i neisprovocirane napade koji su doveli do ozbiljnih povreda NATO vojnika. Uvećali smo prisustvo NATO vojnika kako bismo odgovorili na nedavne tenzije. Svaka promena u stavu snaga u sastavu KFOR-a biće u skladu sa uslovima na terenu, i neće biti vremenski određena“, dodaje se u saopštenju sa NATO samita.

 

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Hiljade ukrajinskih civila zatočeni u ruskim logorima
1

Rat u Ukrajini

14.07.2023. 00:01

Hiljade ukrajinskih civila zatočeni u ruskim logorima

Hiljade ukrajinskih civila su zatočeni širom Rusije i okupiranih ukrajinskih teritorija, a Rusija planira da zatvori možda još nekoliko hiljada, prema dokumentu Vlade u kojem se navode planovi za stvaranje 25 novih zatvorskih kolonija i šest drugih pritvorskih centara u okupiranim delovima Ukrajine do 2026. godine.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
18°C
29.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve