Svet
08.02.2022. 06:05
Marko R. Petrović

Ko će prvi početi?

Rusija - Ukrajina: Rat na čekanju

Ukrajina
Izvor: Shutterstock

Bilo je dovoljno da jedan korisnik Tvitera pod imenom @MarQs_ na svom nalogu u sredu pre podne objavi kako se oko Donjecka čuje teška artiljerijska paljba pa da mnogi pomisle kako je rat u Ukrajini počeo.

Koliko je situacija kritična, a tenzije velike, pokazuje i to da su pojedini mediji (ne i oni ozbiljniji) brže-bolje pojurili da objave vesti sa bombastičnim naslovima poput "Počelo je...“, a sve to obogaćeno i snimkom iz Donjecka, na kojem se zaista čuje tutnjava topova, a koji je, jelte, okačio već pomenuti tviteraš.

Isti ti mediji propustili su, međutim, da objave i njegov "apdejt“, a u kojem je naveo da huk artiljerijske paljbe, ipak, dopire sa vojnog poligona u neposrednoj blizini najvećeg grada Donbasa, na kojem se odvijalo bojevo gađanje.

Sve to praćeno je i objavama o novim pokretima ruskih trupa ka granicama Ukrajine, kako na teritoriji same Rusije tako i na teritorijama susednih Belorusije i Moldavije. Jedinice dolaze sa više strana. Primećeno je da su se jedinice uputile čak i iz Čečenije. A s obzirom na to da su viđene u regionu Krasnodara, pretpostavlja se da njihova krajnja destinacija Krim, gde se već nalazi nekoliko desetina hiljada ruskih vojnika.

Prema podacima sa kojima se operiše na Zapadu, Rusija je prethodnih dana ka granicama Ukrajine prebacila oko 100.000 vojnika sa svom mogućom opremom i tehnikom – od tenkova, do artiljerije i avijacije. A ono što je posebno značajno jeste da su primećeni i pokreti jedinica logistike – poljske bolnice, kuhinje...

Ulje na vatru dolile su i informacije o navodno podmetnutim bombama u čak 136 obrazovnih ustanova u Donjecku i Gorlovki, što je samo doprinelo dodatnoj konfuziji i nervozi.

Istog dana predsednik Džo Bajden je, prema izjavi jednog američkog zvaničnika, i formalno odobrio raspoređivanje dodatnih vojnih snaga u Istočnoj Evropi, i čekala se samo zvanična objava Pentagona o njihovom upućivanju.

Oko 2000 vojnika iz baze Fort Brag u Severnoj Karolini stići će u Poljsku i Nemačku, a još 1000 koji su već u Nemačkoj biće raspoređeni u Rumuniji.

Ove snage neće biti namenjene za eventualne borbe u Ukrajini, već će njihova uloga biti pre svega da osiguraju odbranu američkih saveznika.

Pentagon je još ranije u januaru u stanje pripravnosti stavio 8500 vojnika spremnih da u slučaju potrebe budu raspoređeni u Evropi.

Taj je potez među analitičarima odmah protumačen kao očiti pritisak na ruskog predsednika Putina da pokaže svoje karte, odnosno da se vidi da li samo blefira ili se iza brda zaista nešto valja.

Pitanje je, dakle, samo ko će prvi da trepne.

S druge strane, Putin je optužio Sjedinjene Američke Države kako pokušavaju da uvuku Rusiju u rat u Ukrajini. On je istakao kako je američki cilj da iskoriste konflikt kao izgovor za uvođenje novih sankcija Rusiji.

Prema Putinovim rečima, Amerika ignoriše rusku zabrinutost zbog dalje ekspanzije NATO-a na istok Evrope. Američki državni sekretar Entoni Blinken pak preko Tvitera je odgovorio da su SAD "posvećene sprečavanju konflikta koji nije nikome u interesu“.

Istovremeno, međutim, Amerika i njeni saveznici optužuju Rusiju da planira invaziju na Ukrajinu, što u Moskvi demantuju.

U međuvremenu španski "El Pais“ objavio je, kako su naveli, "poverljivi dokument koji su iz NATO-a poslali Rusiji“ prošle nedelje, a koji uključuje i ponudu za razgovore o smanjenju nuklearnog arsenala i merama za izgradnju poverenja u zamenu za smanjenje tenzija u Ukrajini. Zvaničnik NATO-a, međutim, za BBC nije želeo da komentariše ove navode, rekavši kako u Alijansi nikad ne komentarišu nezvanične informacije.

U međuvremenu, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio je da ruska invazija "ne bi bila rat između Ukrajine i Rusije, već rat širokih razmera u Evropi“.

S druge strane, Putin je nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u utorak ocenio kako mu se čini da SAD nisu toliko zabrinute zbog bezbednosti Ukrajine, koliko im je stalo da zaustave razvoj Rusije.

"U tom smislu, Ukrajina je samo sredstvo za ostvarenje tog cilja“, dodao je ruski predsednik.

S druge strane, u ukrajinskoj krizi Amerika pažljivo prati i ponašanje Kine jer strahuju da bi Putinov dugogodišnji saveznik Si Đinping mogao da potkopa sve američke napore da kazne Rusiju. Kina je, naime, podržala Putinove pritužbe na širenje NATO-a, i pridružila se Rusiji u pokušaju da blokira raspravu o Ukrajini u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Istovremeno su iz Pekinga odbacili američka upozorenja da bi ruska invazija na Ukrajinu proizvela "globalni bezbednosni i ekonomski rizik“, koji bi uticao i na Kinu.

Putin i Si Đinping sastaće se u petak u Pekingu uoči otvarajuće ceremonije Zimskih olimpijskih igara. Iako detalji potencijalnog dogovora dve države nisu obelodanjeni, sam sastanak – prvi koji Đinping ima sa nekim od svetskih državnika u poslednje dve godine – prema očekivanjima biće još jedno javno pokazivanje geopolitičkog jedinstva dve svetske sile. A kinesko obećanje da će ekonomski i politički da pomogne Putinu moglo bi da sruši Bajdenovu strategiju izopštavanja ruskog lidera zbog jačanja vojnog prisustva duž granica Ukrajine.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Hoće li biti ONOG rata?
Zelenski, Ukrajina 10.12.2021.

Rusija i Ukrajina

13.12.2021. 07:05

Hoće li biti ONOG rata?

Dok je Amerika zabrinuta zbog povećanja broja ruskih vojnika na granici sa Ukrajinom, Rusija brine zbog potencijalnog širenja NATO-a prema istoku, odnosno dolasku Alijanse pred njena vrata. U središtu priče je mala, naspram Rusije i Amerike, Ukrajina čiji bi narod ponovo mogao da bude kolateralna šteta pogrešne politike.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
20°C
26.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve