Vesti
06.11.2021. 08:05
Đoko Kesić

Žrtva sporedne figure

Ako Kristijana Šmita "streljaju" to je sudbina odanog vojnika

Kristijan Šmit 5.11.2021.
Izvor: EPA / HAYOUNG JEON

Nešto se ipak događa. Događa se ono što nismo videli poslednjih tridesetak godina. Pre nekoliko dana svetski mediji, prednjačio je londonski "Gardijan“, objavili su bombastičnu najavu izveštaja visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita o stanju stvari u Bosni i Hercegovini.

U tom tekstu "Gardijana“, složene su već viđene rečenice, poput dosta precizne procene da je BiH u predratnom stanju, ali i uobičajenog narativa "da su za to glavni krivci Srbi, Republika Srpska i srpski lider Milorad Dodik...“

Međutim, u sredu 3. novembra po podne, pred zatvaranje ovog broja "Ekspresa“ iz Saveta bezbednosti stiže saopštenje, koje naglašeno obaveštava javnost da "visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit neće govoriti na sednici Saveta bezbednosti UN, koja se treba održati sutra (4. novembra) niti će OHR biti pomenut“, navodi se u tekstu rezolucije koji je Savet bezbednosti UN usaglasio večeras nakon višednevnih pregovora.

"Savet bezbednosti, utvrdivši da situacija na području bivše Jugoslavije i dalje predstavlja pretnju međunarodnom miru i bezbednosti, delujući u skladu sa Poglavljem VII Povelje Ujedinjenih nacija: ovlašćuje države članice koje deluju kroz ili u saradnji sa Evropskom unijom da u daljem razdoblju od dvanaest meseci, počevši od datuma usvajanja ove rezolucije, uspostave multinacionalne stabilizacione snage (EUFOR ALTEA) kao pravnog sledbenika SFOR pod ujedinjenim zapovedništvom i upravljanjem, koje će ispunjavati svoje misije u vezi sa provođenjem Aneksa 1-A i Aneksa 2 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njegovih aneksa (zajednički Mirovni sporazum S/1995/99, Aneks) u saradnji s prisutnošću Glavnog štaba NATO-a, u skladu sa dogovorima između NATO i EU... u kojima se priznaje da će EUFOR ALTEA imati glavnu ulogu stabilizacije mira u vojnim aspektima Mirovnog sporazuma...“, navodi se u tekstu rezolucije.

Pošto politika kreira javno mnjenje, toliko smo bar naučili u ovim bestidnim vremenima, zanimljivo je da je pripremljeni izveštaj Kristijana Šmita "nenadano procurio u javnost“ ne samo u "Gardijanu, nego istog dana i na sarajevskom portalu "Klik“. Ovaj portal daje dragocen podatak da se u izveštaju nekrunisanog visokog predstavnika Kristijana Šmita ime Milorada Dodika pominje tačno 61 put.

"Gardijan je bio darežljiviji, odvojio je za gospodina Šmita više od dva stupca. Zanimljivo je zaviriti u beležnicu gospodina Kristijana Šmita, visokog predstavnika UN za Bosnu i Hercegovinu, čije ustoličenje nisu priznali Kina i Rusija, jer njegovo postavljenje nije aminovao Savet bezbednosti UN. Evo šta otkriva "Gardijan“:

Naslov teksta je blago optimističan: "Bosni ponovo preti cepanje, upozorava visoki zvaničnik.“ Tekst o dokumentu visokog predstavnika tvrdi: "Međunarodni predstavnik u Bosni upozorio je na to da je ta zemlja na ivici raspadanja, kao i da postoji ’veoma realna’ šansa da ponovo dođe do oružanih sukoba.“

Kristijan Šmit navodi da "ukoliko srpski separatisti ispune pretnje da osnuju sopstvenu vojsku, time cepajući nacionalnu armiju na dva dela, mnogo više međunarodnih mirotvoraca bi bilo neophodno da se izbegnu sukobi.“

U svom prvom izveštaju od kako je stupio na poziciju u avgustu, Šmit, inače bivši nemački ministar, upozorio je da je pred Bosnom "najveći egzistencijalni rizik u postratnom periodu".

Vođa bošnjačkih Srba, Milorad Dodik, preti da će se povući iz svih institucija na državnom nivou, uključujući i nacionalnu armiju, kako bi ponovo osnovao srpsku vojsku. Dodik je rekao da će prinuditi bosansku vojsku da se povuče iz Republike Srpske, tako što će im opkoliti barake. Kako je rekao, ukoliko Zapad pokuša da umeša prste, ima prijatelje koji će podržati srpsku stranu, verovatno aludirajući na Srbiju i Rusiju.

"Ovo je ravno secesiji, samo bez njenog proglašavanja“, rekao je Šmit u pismu generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu. Šmit je naveo da Dodikovi postupci "ne dovode u rizik samo mir i stabilnost zemlje i regiona, već da može da poništi sve što je postignuto Dejtonskim sporazumom ukoliko ne bude odgovora međunarodne zajednice“.

"Manjak odgovora na trenutnu situaciju ugrožava Dejtonski sporazum, dok nestabilnosti u Bosni mogu prerasti u ozbiljan regionalni problem. Šanse za novu podelu i sukobe je veoma realna“, rekao je Šmit.

Kristijan Šmit i Angela Merkel 5.11.2021.
Izvor: EPA/Michaela Rehle

"Mislim da je voljan da se kocka sa mogućnošću, ma koliko ona mala bila, da će uspeti u svom planu, oslanjajući se na konstantno kreiranje nove istine. On smatra da će konfuzija i odugovlačenje zahvatiti i Sarajevo i međunarodnu zajednicu, pa da zato njegovi ciljevi neće imati veće posledice po internacionalne odnose“, kaže Jasmin Mujanović, politički analitičar iz Bosne.

Srbi i ostatak sveta, verujemo, zatečeni su saopštenjem Saveta bezbednosti UN ili, preciznije rečeno, nismo navikli na ovakvu praksu međunarodne politike prema srpskom pitanju.

Šta je suština priče? Već 30 godina na Zapadu prisutan je narativ da su Srbi najveće zlo posle Trećeg rajha, Srbi su jedina opasnost za međunarodni poredak i blagodatni mir u svetu. Na tome insistira gospodin Kristijan Šmit, dosledan vojnik armije Angele Merkel i odan radnik BND-a. Jer, ko će biti u prvim redovima ako ne BND, koji je uz logistiku politike ujedinjene Nemačke, razbijao Jugoslaviju, vratio ustaše u javnu politiku odvojene hrvatske države, proizveo OVK, kosovski rat koji je Toni Bler zvao "Genšerov rat“, kako tvrdi Matijas Kincl, autor dragocenog dela "Put u rat“, nedavno objavljenog i na srpskom jeziku.

Ozbiljno je pitanje šta sad da radimo. Taman smo svikli da nam "međunarodna zajednica“ određuje ne šta da radimo, nego kako da mislimo, pojavi se dogovorena rezolucija Saveta bezbednosti UN, koja ne pominje srpski nacionalizam i srpsku neuračunljivost.

Ali da se ne zavaravamo, rezolucija SB o stanju stvari u Bosni i Hercegovini složena "po srpski“ može biti samo iluzija da su došla vremena kad Srbi nisu više loši momci. Moramo se vratiti postrojavanju činjenica iz poslednjih nekoliko meseci. Zapadu ponestaje valjanog materijala, koji se manje-više zasniva na konstrukcijama, da završi "nedovršene poslove na Balkanu“ koje je pomenula Medlin Olbrajt uz Bajdenovo ustoličenje na funkciju predsednika SAD. Gospođa Olbrajt bar zna da su dva ključna problema Balkana – Kosovo i Metohija i BiH – pogrešno percipirani sa takođe pogrešnim prepoznavanjem taloga istorije na istim.

To međutim nije bilo nikakvo upozorenje za politiku Džozefa Bajdena. On razmišlja prošlošću, iz vremena kad je Amerika bila jedina, kad je njome upravljao interes multinacionalnih kompanija, kad je Amerika vodila ratove za njihov profit. To je bilo vreme kad su multinacionalne korporacije bile preče od države.

Džo Bajden, predsednik imperije u opadanju, za svoj veliki povratak na međunarodnu scenu odabrao je Balkan. Na Balkan je poslao babaroge, one bivše buldožer diplomate, šteta što Holbruk nije prisutan. U agendi ima KiM i BiH?

"Amerika i dalje razmišlja o međunarodnim odnosima kao da još traje vreme unipolarne dominacije“, pričao je za "Ekspres“ engleski doktorand i profesor Banjalučkog univerziteta dr Srđa Tripković. Beloj kući kao da nije jasno da je uveliko prošlo vreme unipolarne dominacije SAD. Morali bi da svate da im nije više dozvoljeno da sebe zovu „međunarodnom zajednicom“.

Sadašnja politička aktuelnost u BiH pažljivo je planirana, čekalo se samo finale. Šta je problem politike Zapada, ne samo prema Balkanu? Bave se pukim i prividnim izmišljotinama, na koje ne pazi samo jedan vuk. Pazi danas čitav čopor. Izmišljali su "demokratske“ pregovore u Rambujeu, a Srbima držali revolversku cev na potiljku, izmislili pijacu Markale da bi bombardovali Srbe u BiH, u Račku su namestili "masakr“ da bi počeli NATO agresiju na Srbiju... Danas, kao da smo Čiroki Indijanci ili Bantu crnci iz 15. veka, Hag proglašava zločin u Srebrenici za genocid, a Valentin Incko donosi krivični bonski zakon koji predviđa drakonske kazne za sve koji negiraju da je u "Srebrenici počinjen genocid“. Koga to više grize savest, Srbe koji su počinili zločin u Srebrenici ili Zapad koji svoje zločine u građanskom ratu pokriva "genocidom“.

Ali, vratimo se nesrećnom Kristijanu Šmitu. Posao visokog predstavnika UN u BiH je baš ugodan. Plata da se smrzneš, u politici ne možeš da napraviš grešku – Srbi su uvek loši momci. Da li najavljena odluka Saveta bezbednosti menja krvnu sliku političkih odnosa u BiH, nesrećnoj zemlji u kojoj najpre mrze, posle razmisle da li da se umiju?

Iskreno govoreći – ne verujemo. Incko je zakuvao čorbu sa Srebrenicom. Šmit je došao kao istrajan nemački vojnik da sve realizuje po naređenju. Americi je potreban živi dokaz da su i dalje ključni faktor u međunarodnoj politici.

Milorada Dodika, bez sumnje najtalentovanijeg političara u BiH, u nepročitanom izveštaju, visoki predstavnik pominje ravno 61 put. On je glavni vinovnik svih bosanskih muka, koje traju vekovima, ali ne optužuju ga za to. Nije možda srećno izabrano poređenje, ali sve pomenuto seti me poslednje javne poruke Slobodana Miloševića koji u poluprikazanom intervjuu kaže: "Nije njima meta Slobodan Milošević, meta je Srbija.“ Nešto slično događa se sa Dodikom. On je optužen, već danas osuđen za ugrožavanje Bosne i Hercegovine. Istina nije bitna, Zapad samo nastavlja posao koji je kroz praksu usavršio: proizvodi krizu. Srebrenica je samo mamac za stvaranje nacionalne srpsko-muslimanske nervoze.

Na svu sreću, verujemo i njegovu, njegova moć nije tolika. Začuđujuće. Ali srpski član Predsedništva BiH došao je do savršene definicije: "Ne razbijam ja Bosnu i Hercegovinu, ja spasavam ustavnu Bosnu i Hercegovinu“, tvrdi Dodik u intervjuu beogradskoj "Politici“. Po Ustavu državne zajednice BiH Republici Srpskoj je oduzeto 140 ovlašćenja, među kojima je i Vojska Republike Srpske. Ako se ne bude poštovao Ustav BiH, onda će ova zemlja završiti na bunjištu istorije.

U pomenutom intervjuu ima opasku sa porukom: "Ljudi ovde moraju da se oslobode pritiska. Nemam nijedan problem sa Amerikancima u svetu, ali oni moraju da razmisle zašto su već decenijama u sukobu sa Srbima. Oni se drže izlobiranih politika, istrajavaju na politici koja je potpuno pogrešna za ove prostore. Metju Palmer predlaže da se u BiH ukine etnički predznak. Da prestanemo da budemo Srbi. Njima je prihvatljivo da se zovemo ’nacionalna grupa’. Amerikanci će reći da žele multietničku zemlju. Zanimljiva bi bila multietničnost bez Srba i Hrvata. Meni uopšte nije razumski pojmljivo šta to oni hoće, izuzev što mi se čini da smo mi ovde eksperiment.“

Baš tako, gospodine Dodik. Njima pomenuti Šmit, Angelin vojnik, njemu je suđeno da bude "streljan“. Americi je nužan poen na Balkanu, u međunarodnoj politici, gde se karte ponovo dele, a SAD imaće posla sa Kinom, ne samo na Pacifiku, nego primerice u Nemačkoj, gde nemačka privreda zavisi od Kine bar 35 procenata.

Dakle, ne zavaravajmo se. Ako Kristijana Šmita "streljaju“, pa to je sudbina odanog vojnika, ona je za Sjedinjene Američke Države samo žrtva pešaka za mnogo značajniju figuru u balkanskoj partiji šaha.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Kineski ambasador u BiH: Nismo ovde da bismo bili poslušni
Si Ðinping 31.8.2021.

Kinesko NE

01.09.2021. 09:20

Kineski ambasador u BiH: Nismo ovde da bismo bili poslušni

Odbijanje kineskog ambasadora Ji Pinga u Sarajevu da prihvati „padobranski desant“ Kristijana Šmita na mesto visokog predstavnika nastavak je politike koju je Kina predstavila Entoniju Blinkenu u Enkoridžu, na Aljasci, marta ove godine: „Zaboravite da smo mi tu da budemo poslušni i nemojte da sebe zovete ʼmeđunarodna zajednicaʼ“.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
5°C
20.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve