Kurtijeva računica
Kosovo posle izbora: Vlast koja nikome ne treba
Prošlo je više od mesec dana od kako su na Kosovu održani redovni parlamentarni izbori, a još se ne nazire ko će činiti vladajuću koaliciju u naredne četiri godine. I ne samo to, situacija je takva da su šanse za stvaranje nove vlade gotovo jednake šansama za izlazak na nove izbore.
Iako je podela izbornog plena manje-više jasna, jer se još čekaju konačni rezultati, teži deo matematike tek sledi. Razlog za ovakvu situaciju je vrlo jednostavan i zove se Kurtijeva prepotentnost.
Da će Samoopredeljenje biti pobednik redovnih parlamentarnih izbora na Kosovu bilo je jasno mnogo pre 9. februara ove godine. Jedino što nije bilo poznato jeste koliko će poslaničkih mesta partija Aljbina Kurtija osvojiti. Mesecima pre održavanja izbora Kurti je, kako sebe tako i svoje glasače, ubeđivao da će Samoopredeljenje dobiti dovoljan broj glasova da će moći samo da formira vlast, što se na kraju nije desilo. Sa desetak odsto glasova manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima, Samoopredeljenje je daleko od toga da samostalno vlada, a da će morati u koaliciju postalo je jasno već 10. februara.
Međutim, šteta je već bila načinjena tokom predizborne kampanje u kojoj je Kurti koristio svaku priliku da pogrdnim imenima naziva gotovo sve svoje političke protivnike, što se direktno odrazilo na koalicioni potencijal Samoopredeljenja.
Ne po svaku cenu
Da stvar po Kurtija bude još gora, tih 10 odsto glasova koje je pre samo četiri godine držao u svojim rukama, prelilo se u koš opozicionih stranaka, pre svega Demokratske partije Kosova i Demokratskog saveza Kosova, koje u ovom trenutku raspolažu znatno većim političkim kapitalom nego ranijih godina, sa tendencijom rasta ukoliko odigraju pametno.
A pametno, za njih, u ovom trenutku znači samo jedno – nikako u koaliciju sa Samoopredeljenjem. Iz Demokratskog saveza Kosova su toga, očigledno, svesni pa upravo to i poručuju.
"Naši stavovi ostaju nepromenjeni, kao i pre izbora. Ne sarađujemo i nećemo biti deo bilo koje vlade sa Pokretom Samoopredeljenje. Ovo nije novi stav, već jasan i nepokolebljiv princip“, napisao je Visar Azemi, funkcioner DSK-a, na svom fejsbuk nalogu.
Kosovo se trenutno nalazi u takvoj situaciji da ni Samoopredeljenje ni tri velike albanske političke partije, koje su do izbora bile u opoziciji, nemaju u svojim rukama magičan broj 61, koliko je mesta potrebno u prištinskom parlamentu.
Istina, čini se da opozicione partije ni ne pokazuju preteranu volju za formiranjem vlasti, makar u ovom trenutku, i za to postoji nekoliko opravdanih razloga. Dok bi sa jedne strane pakt sa Samoopredeljenjem ugušio politički potencijal koji su stekle na nedavno održanim parlamentarnim izborima, formiranjem nestabilne vlade ne bi dobile ništa, naprotiv, dovele bi Aljbina Kurtija u situaciju da politički vaskrsne na nekim budućim izborima koji sigurno ne bi bili održani tek za četiri godine.
Preterana inicijativa se ne vidi ni kod Samoopredeljenja, ali su oči kosovske javnosti ipak usmerene u Kurtija i njegovu računicu. A on očigledno ne želi da priča o formiranju nove vlade dok ne pristignu konačni rezultati.
"Prvo konačni rezultati, zatim sertifikacija, pa razgovori, sigurna vlada koju vodimo Samoopredeljenje i ja“, naglasio je Kurti nedavno za prištinske medije.
"Uzorni ministar"
Ipak, u kom pravcu razmišlja kada je reč o formiranju nove vlade, može se zaključiti na osnovu nekih ranijih izjava. Kurti je ranije jasno stavio do znanja da planira da sarađuje sa Nenadom Rašićem, koga je nazvao "uzornim ministrom“, i nesrpskim manjinama.
"Sarađujemo i sa drugim manjinama i težimo da budu u vladajućoj većini i u vladinom kabinetu u sledećem vladinom mandatu sa mnom kao premijerom“, rekao je Kurti nedavno, dok je za Rašića rekao da je "vredno radio za srpske građane Kosova“.
"Sarađujemo sa manjinama na Kosovu, sa svima onima koji žele da daju doprinos, da se integrišu. Bez sumnje, Rašić je primeran ministar naše vlade, ali je i ministar koji je doprineo srpskoj zajednici više nego bilo koji drugi ministar na ovoj funkciji pre njega“, rekao je Kurti.
Dok čeka konačne rezultate, Kurti se, naravno, bavi Srbijom i Srpskom listom sa kojom se međusobno optužuje. Dok Srpska lista tvrdi da joj je otet jedan mandat (na izborima osvojila 9 od mogućih 10 mandata), Kurti optužuje zvanični Beograd za navodno mešanje u izbore, manipulisanje glasovima i finansijske ucene.
"Mešanje Srbije u naše parlamentarne izbore predstavlja zadiranje u demokratiju“, rekao je Kurti.
U tim optužbama pridružio mu se lider stranke "Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenad Rašić koji je istakao da su Srbi na Kosovu izmanipulisani i naterani da na izborima glasaju za Srpsku listu.
"Činili su sve i koristili sve metode da bi došli do onoga što smatraju pobedom, da dobiju svih 10 mandata i time išli dalje ka destabilizaciji Kosova, a takvi napori, koje preduzimaju u kontinuitetu, štete najviše nama“, rekao je Rašić.
Kalkulacije
Od ukupno 120 poslaničkih mesta u Skupštini Kosova, 20 je rezervisano za nevećinske zajednice, od kojih 10 za srpsku zajednicu i 10 za ostale zajednice koje žive na Kosovu. Samoopredeljenje je na redovnim parlamentarnim izborima osvojilo 48 od mogućih 120 poslaničkih mesta i uz podršku nesrpskih zajednica imalo bi 58 glasova. Kada se na ovaj broj doda glas Nenada Rašića, Kurti je i dalje "kratak“ za dva glasa.
Ukoliko Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost ostanu dosledni trenutnom stavu da ni po koju cenu neće sa Samoopredeljenjem u koaliciju, Kurtiju za formiranje vlade ostaje samo jedna mogućnost.
Jezičak na vagi ovaj put bi mogao da bude Fatmir Ljimaj, lider Nisme koja je pre četiri godine bila daleko ispod cenzusa. Nisma je na izbore 9. februara izašla u koaliciji sa Alijansom za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja i prema preliminarnim rezultatima izbora ova koalicija je osvojila 7,46 odsto ili 62.588 glasova.
Da je spreman da se dogovori, Ljimaj je Kurtiju stavio do znanja odavno ističući da je spreman da sarađuje sa bilo kojom strankom kako bi se formirala nova vlada, pravdajući svoju odluku rečima da su interesi Kosova iznad svih političkih podela.
Vlada koju bi potencijalno činili Samoopredeljenje, nesrpske manjine, Rašić i Nisma, prema mišljenju mnogih analitičara, osuđena je na kratak rok, čega je sigurno svestan i sam Kurti, i pitanje je koliko lider Samoopredeljenja želi ovakvu vlast, naročito u ovom trenutku.
Čekajući Grenela
A trenutak je takav da nova američka administracija iz dana u dan svojim potezima i odlukama uzrokuje prave tektonske poremećaje u svetu, a deo Trampovog tima i ovaj put je Ričard Grenel, dobro poznato lice u Prištini, sa kojim Kurti, najblaže govoreći, nema dobre odnose. Koliko su njihovi odnosi zategnuti u prošlosti smo mogli više puta da se uverimo. Grenel je koristio svaku moguću situaciju da ocrni politiku koju vodi Aljbin Kurti, a bilo bi neozbiljno pomisliti da iza njegovih reči ne stoji zvaničan stav Bele kuće.
U trenutku kada prisustvujemo brojnim geostrateškim promenama, Kosovo i Aljbin Kurti sigurno nisu prioritet nove američke administracije, ali je samo pitanje vremena kada će i oni doći na red. Na to treba da bude spremna i Srbija jer je Tramp za kratko vreme pokazao da je spreman da brzopotezno rešava brojne goruće probleme u svetu. Način na koji ih rešava je druga tema, ali ukoliko uspe da reši problem na Bliskom istoku i izdejstvuje mir u Ukrajini, kosovsko pitanje, ukoliko bude postojala volja, neće biti neki izazov, a i te kako će značiti kao politički poen.
Ipak, dok to pitanje ne dođe na red, treba formirati novu vladu na Kosovu, a pitanje novog premijera moglo bi u velikoj meri da odredi dalji tok pregovora Beograda i Prištine, kada god do njih dođe.
Sve češće se glasno šapuće da je poseta Ričarda Grenela Kosovu u bliskoj budućnosti gotovo izvesna i sastav buduće vlade mogao bi da se nasluti već na osnovu toga sa kim će prvo Grenel sesti da razgovara. Da li će to biti baš Aljbin Kurti ili neko drugi?