Preliminarni rezultati
Izbori na Kosovu: Da li počinje "smena epoha“?
Turbulentno – to je možda najprecizniji opis stanja koje je vladalo Kosovom u protekle četiri godine. Uprkos neprekidnim krizama, tenzijama s Beogradom, akcijama protiv Srba, masovnom iseljavanju stanovništva i stalnim upozorenjima iz EU i SAD, Aljbin Kurti je uspeo da završi svoj drugi premijerski mandat bez vanrednih parlamentarnih izbora. I to samo po sebi govori mnogo – ne toliko o lideru Samoopredeljenja, koliko o Zapadu.
Prvi put još od 2007. godine na Kosovu su, devetog februara, održani redovni parlamentarni izbori. Uprkos atmosferi u kojoj se Kosovo nalazi, projekcije su takve da se pobeda Samoopredeljenja ne dovodi u pitanje, ali ona, po svemu sudeći, neće biti tako ubedljiva kao 2021. godine. Ovaj put se očekuje da izazvači poput Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza i Alijanse za budućnost Kosova uzmu značajniji deo izbornog kolača, što bi u praksi trebalo da znači da Samoopredeljenje neće moći samo da formira vlast.
Nemački mediji ovih dana su analizirali izbornu kampanju na Kosovu ocenjujući da Kurti verovatno neće moći samostalno da formira vlast, ističući da njegov glavni proivnik Ljumir Abdidžiku ima podršku nemačkog CDU-a.
Novinska agencija KNA piše da bi parlamentarni izbori mogli da donesu "malu smenu epoha“, isitčući mogućnost da Kurti pređe u opoziciju.
"Naime, premijer Kurti mora da strahuje od mogućnosti da ne bude ponovo izabran za premijera. Njegova stranka Samoopredeljenje 2021. je odnela uverljivu pobedu, osvojivši više od 50 odsto glasova i sama je formirala vladu. Nije izvesno da li će to ponovo poći za rukom bivšem građanskom pokretu. Mogli bi biti upućeni na koaliciju s jednom od dve stare kosovske partije, Demokratskim savezom Kosova ili Demokratskom partijom Kosova. Alternativa bi za Kurtija bila odlazak u opoziciju.“
Kada je reč o pobedniku izbora Nedžmedin Spahiu kosovski analitičar ne sumnja da će to biti Kurtijevo Samoopredeljenje. Jedino pitanje koje je u ovom trenutku bez odgovora jeste da li će moći samo da formira vlast.
"Ne verujem da će Samoopredeljenje moći samo da formira vladu, ali u svakom slučaju biće ubedljivo prva stranka na izborima“, kaže Spahiu za "Ekspres“.
Ukoliko Aljbin Kurti obezbedi novi mandat to neće biti zbog obećanja da će se boriti protiv korupcije, ni zbog razvoja privrede, već isključivo zbog oštre politike prema Srbiji i Srbima i integracije Severa Kosova. Da ne planira da se menja i da će sa istom politikom nastaviti i u novom mandatu, ukoliko obezbedi poverenje građana, Kurti je najavio na mitingu u Južnoj Mitroici.
"Republika Kosovo, sa našom vladom na čelu, kaže nikada ‘Zajednici’, a kaže da ‘Asocijaciji opština Kosova’, gde sada imamo i severnu opštinu naše drage Mitrovice”, rekao je Kurti.
Lider Samoopredeljenja je u predizbornoj kampanji pomenuo i jezero Gazivode isitčući da "ni pod kojim uslovima, ni pod koju cenu neće deliti“, iako je zajedničko upravljanje Beograda i Prištine nad tim jezerom dogovoreno u Vašingtonu za vreme prethodnog mandata Donalda Trampa.
"Imamo Gazivode koje čini 75 odsto vodnih rezervi naše Republike i mi ga nikada, ni pod kojim uslovima i ni po koju cenu, nećemo deliti, jer je naše, ne delimo ga ni sa kim, jer je to vlasništvo Republike Kosovo”, rekao je Kurti.
Kurtijev najveći protivnik na predstojećim izborima je Ljumir Abdidžiku iz Demokratskog saveza Kosova (LDK) koji glasačima obećava novi početak koji će podrazumevati naravno borbu protiv korupcije, ekonomski napredak, ali i približavanje Evropskoj uniji.
Alijansa za budućnost Кosova (ABК), stranka Ramuša Haradinaja, i Nisma, partija Fatmira Ljimaja, zajedno izlaze na ove parlamentarne izbore.
Stranke dvojice nekadašnjih komandanata Oslobodilačke vojske Кosova oštro kritikuju Кurtijevu vlast za poremećene odnose sa Sjedinjenim Državama i obećavaju da bi oni mogli bolje da odgovore na međunarodne izazove Кosova.
Dok je Kurti u predizbornoj kampanji igrao na kartu nacionalizma, opozicija je koristila svaku priliku da priča o neuspešnoj borbi protiv korupcije i činjenici da je Kosovo pokvarilo odnose sa svojim zapadnim parnerima, podsećajući na sankcije EU koje su i dalje na snazi.
U poslednje vreme, opoziciji je često, svojim izjavama, vetar u leđa davao Ričard Grenel, izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa za specijalne misije. Grenel je stari Kurtijev kritičar i verovatno glavni krivac za pad njegove prve vlade, pa njegove izjave nisu novost. Ni prvi ni poslednji put. Međutim, s obzirom da se bliže izbori, njegova nedavna objava na platformi "X“, privukla je dosta pažnje.
Grenel je saopštio da su Trampovoj administraciji na Balkanu potrebni partneri od poverenja i ukazao da vlada Aljbina Kurtija nije bila pouzdana ni tokom Trampovog prvog mandata, kao ni tokom mandata Džozefa Bajdena. U njegovoj objavi pažnju je posebno privuklo isticanje da retorika koju Aljbin Kurti koristi, tvrdeći da je blizak SAD-u i da je bolji od svih prethodnih kosovskih vlada, "apsolutno lažna“.
"Trampova administracija je radila i nastaviće da radi u pravcu mira za sve na Balkanu, ali su nam potrebni partneri od poverenja. Vlada Kurtija nije bila pouzdana tokom Trampovog prvog mandata, niti tokom Bajdenovog mandata. I republikanci i demokrate su dosledno kritikovali Kurtija zbog preduzimanja jednostranih akcija koji destabilizuju region. Isto su učinili i EU i NATO. Međunarodna zajednica je ujedinjena protiv Kurtija. Američke kompanije šire poslovanje u Albaniji i Srbiji, ali ne i na Kosovu – zbog Kurtija. Kurti se takođe protivio svakoj ideji SAD koju su predložili predsednici Klinton, Buš, Obama, Bajden i Tramp. Retorika koju Kurti sada koristi, tvrdeći da je blizak SAD-u i da je bolji od svih prethodnih kosovskih vlada, apsolutno je lažna. Ne dajte se prevariti”, rekao je Ričard Grenel.
Da li će Grenelove reči imati odjek među biračima saznaćemo uskoro, ali teško je zamisliti da će u velikoj meri uticati na krajnji rezultat izbora, odnosno pobedu Samoopredeljenja. U jedno ipak ne treba sumnjati. Ričard Grenel je ozvaničen kao visoki funkcioner za specijalne operacije i sve što kaže treba tumačiti kao glas američke administracije. Ukoliko Grenelova poruka nije (samo) poruka biračima, da li na nju možemo da gledamo kao na opomenu da SAD neće tolerisati Kurtijeve ispade ukoliko obezbedi novi premijerski mandat.
Sagovornik Ekspresa smatra da je SAD važno samo da se implementira ono što je dogovoreno između Beograda i Prištine.
"Grenel nije prvi koji se takoreći okanio na Aljbina Kurtija i napao ga. Isto su činili i pojedinci iz Bajdenove administracije, ali je on nastavio po svome. To će i u budućnosti biti tako. Mislim da je interes SAD da dogovor koji je postignut između Vučića i Kurtija, odnosno francusko-nemački plan bude implementiran“, kaže Spahiu.
Na pitanje da li će Kurti, ukoliko obezbedi novi mandat, pokušati da popravi odnose sa SAD, kosovski analitičar naglašava da ti odnosi zavise samo od jedne strane.
"Kosovo je političko dete SAD, tako da ono ne može ni da pokvari ni da popravi odnose sa Amerikom. Ti odnosi ne zavise od Kosova, već isključivo od Amerike. Kosovo nema alternativu, mora da bude uz Ameriku. Sa druge Kurti će biti na vlasti dokle god ne smeta Amerikancima i ne ugrožava njihove nacionalne interese.“
Ukoliko Samoopredeljenje ne osvoji 50 odsto glasova građana, moraće sa nekim u koaliciju. Opozicione partije su u predizbornoj kampanju odbacivale ovakvu mogućnost. Demokratski savez Kosova Ljumira Abdidžiku i Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja glasno i jasno, dok je Demokratska partija Kosova to isticala u nešto blažem tonu. Očekivano. Još uvek je rano. Sa matematikom će početi kada se prebroje svi glasovi i kada se vidi ko je kako prošao.
Ne treba zaboraviti da će se za deset zagarantovanih mandata za srpsku zajednicu na Kosovu boriti čak šest lista. Srpska lista do sada, uz podršku zvaničnog Beograda, ubedljivo osvajala sve ove mandate, ali je između dva izborna ciklusa pretrpela određene promene. Da li će promene i glas naroda uticati na broj osvojenih mandata, videćemo.