Vesti
25.12.2021. 07:05
Marko R. Petrović

Potpisani sporazumi

Kome smeta "Otvoreni Balkan"?

Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev 24.12.2021.
Izvor: EPA / ANDREJ ČUKIĆ

Već od januara građani tri države trebalo bi da osete prve koristi od sporazuma potpisanih u okviru inicijative "Otvoreni Balkan“, u vidu lakšeg protoka roba, usluga i radne snage.

Dve su se bitne stvari dogodile na ovonedeljnom samitu inicijative "Otvoreni Balkan“ u Tirani. Prva je da su potpisani sporazumi koji će, kako su najavili, biti "opipljivi“ već od januara 2022. godine. To znači da će njihova primena, a odnose se na slobodan protok roba i radne snage između tri države, početi odmah.

Druga važna stvar je da se učesnicima samita obratio i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji. A to je bitno zbog poruke koju je preneo i koja glasi da je važno da se i ostali u regionu uključe u inicijativu.

Ovo je, naime, prvi put da se na ovaj način neko od zvaničnika Evropske unije izjasni po pitanju inicijative koju su još pre dve godine, tada pod imenom "Mali Šengen“, pokrenuli Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev.

Mini-Šengen ima novo ime

Predstavljeno u Skoplju

Vučić, Rama, 29. 7. 2021.

Predstavljeno u Skoplju

29.07.2021. 12:52

Mini-Šengen ima novo ime

Evropska unija se, naime, držala po strani, pa bi učešće Varheljija moglo da se tumači kao dobar signal, iako je on merio svaku reč i stalno govorio "moja poruka“, što može da se tumači i kao njegovo lično obraćanje.

Pitanje je, međutim, da li bi evropski komesar mogao baš da deluje kao potpuni slobodni strelac i pojedinac pa će zato biti zanimljivo videti da li će predsednici Evropske komisije i Evropskog saveta i dalje pričati samo o Berlinskom procesu.

No, ono što pre svega interesuje građane jeste efekat potpisanih sporazuma. U pitanju su sporazumi o uslovima za slobodan pristup tržištu rada na Zapadnom Balkanu, o povezivanju šema elektronske identifikacije građana, o saradnji u veterinarskoj, fitosanitarnoj i oblasti bezbednosti hrane i hrane za životinje i o saradnji akreditacionih tela.

Oni bi, u najkraćem, trebalo da obezbede slobodno kretanje građana tri zemlje u potrazi za poslom i, pored ostalog, mnogo jednostavniji prelazak kamiona s robom, naročito onom kvarljivom.

"Sporazumi su potpisani kako bi bio otvoren put svima koji već godinama imaju neku interakciju, kao proizvođači, izvoznici, uvoznici. Oni su se do sada suočavali sa dugim redovima i brojnim proverama, a od 1. januara 2022. moći će da prelaze granice bez potrebe da tri puta pokazuju ista dokumenta u vezi sa izvozom i uvozom proizvoda i životinja“, kazao je albanski premijer Edi Rama i dodao da sporazumi omogućavaju početak izvoza živih životinja.

Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev 24.12.2021.
Izvor: Tanjug / AP / Franc Zhurda

Sporazum o uslovima za slobodan pristup tržištu rada na Zapadnom Balkanu pruža svim državljanima da imaju trenutan i jednak pristup kada je reč o radnim i boravišnim dozvolama, a Sporazum o povezivanju šema elektronske identifikacije građana Zapadnog Balkana utire put uspostavljanju zajedničkog sistema kako bi svi koji žele da se registruju ili da konkurišu za radnu dozvolu u drugoj zemlji mogli to da učine pametnim telefonom ili računarom.

"Svrha je da nema granica za sve koji žele slobodno da prenose robu i kapital niti za kretanje njihovih usluga“, naveo je albanski premijer.
 

A konkretni rezultati najbolji su poziv i ostalim državama Zapadnog Balkana da se pridruže inicijativi, uveren je srpski predsednik Aleksandar Vučić.

"Za nas je veoma važno to što danas radimo za sebe jer mislim da ćemo ih privući nepolitičkim pozivima… Mi ćemo najviše da uradimo za njihovo priključenje nama, ali i za veće zadovoljstvo naših građana time što ćemo da radimo konkretne stvari“, rekao je Vučić na konferenciji za medije.
 

Uprkos tome, međutim, iz tri balkanska centra pozitivnog odgovora još za priključenje inicijativi nema. Pitanje je i da li će se Podgorica, Sarajevo i Priština ikada za to i odličiti, uprkos evidentnoj podršci koju "Otvorenom Balkanu“ pružaju Sjedinjene Američke Države, a sada izgleda i Evropska unija.

Prema oceni analitičara Dragomira Anđelkovića, za Srbiju je inicijativa "Otvoreni Balkan“ bolje rešenje od evrointegracija jer ne bi morala da se odrekne svojih veza sa Rusijom i Kinom.

Anđelković je za Tanjug rekao da "Otvoreni Balkan“, kao iznuđeno rešenje zbog zastoja u evrointegracijama, Srbiji pruža mogućnost da se poveže sa regionom, maksimalno sarađuje sa Evropskom unijom, ali i zadrži svoje strateške privredne i geopolitičke partnere sa istoka.

"Ključno je da li će pristupiti države iz regiona. Ako pristupe Crna Gora, Bosna i Hercegovina i entitet Kosovo, mislim da je stvar zaokružena i da će zaživeti. Ako ne pristupe, to je polovično rešenje“, kaže Anđelković.

S druge strane, Aleksandar Popov, predsednik Centra za regionalizam, ne veruje u skorije priključenje BiH, Albanije i Kosova, ocenjujući da to nije realno, uprkos sve jačim pritiscima iz SAD i EU.

Za to će izgleda biti potrebno mnogo više od čaše koju je Rama razbio dok je davao reč komesaru Varheljiju, uz opasku da je to u albanskoj tradiciji dobar znak.

"Čaša je razbijena, u našoj tradiciji ’oko zla’ je dobilo udarac i bez mogućnosti da se oporavi, dobra vest za ’Otvoreni Balkan’“, našalio se Rama.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Za igru je potrebno šestoro
open balkan, 28. 11. 2021.

Otvoreni Balkan

28.11.2021. 22:00

Za igru je potrebno šestoro

Gotovo tri četvrtine građana Srbije (72 odsto) koji su čuli za "Otvoreni Balkan“ podržavaju ovu inicijativu. Isti je slučaj sa dve trećine građana Severne Makedonije (64 odsto), kao i sa 36 odsto građana Albanije.

Close
Vremenska prognoza
clear sky
14°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve