Vesti
27.05.2025. 11:51
Marko R. Petrović

U fokusu

Sabor SPC: Šta (ni)smo saznali iz zvaničnog saopštenja

Porfirije, SPC ATA
Izvor: ATAIMAGES / M.M.

Što se desi na Saboru, ostaje na Saboru. Tako bi ukratko moglo da glasi saopštenje sa tek završenog redovnog prolećnog zasedanja Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve, koji je održan od 13. do 17. maja u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru.

Umesto toga, najviše crkveno telo odlučilo se za dosta duže saopštenje, ali sa otprilike istom količinom informacija o zasedanju, kao da ništa nisu ni saopštili. A ono što se iz tog saopštenja može zaključiti jeste da na Saboru izgleda uopšte nije bilo reči o trenutnoj političkoj krizi u zemlji.

To, doduše, samo po sebi ne bi trebalo da bude loše, ako se uzme u obzir da su crkva i država odvojene, ali je reč o tome da su se pojedini episkopi, pa i sam patrijarh, u više navrata odlučivali da komentarišu dešavanja u poslednjih šest meseci, bez obzira na to da li su komentari pozitivni ili negativni.

U svakom slučaju, u saopštenju se, pored ostalog, navodi: "Nalazimo se u turbulentnim vremenima, a trenutno previranje u svetu, kao i u našoj otadžbini, iziskuje naše nepokolebljivo jedinstvo i sada više nego ikada moramo svedočiti da je Crkva sabor“.

"Ona, dakle, sabira, ne deli, ne poistovećuje se ni sa jednim fragmentom. Ona je celina vernog naroda, ona premošćuje razlike i miri. Drugim rečima, moramo svedočiti da jedinstvo Crkve prevazilazi sve zemaljske podele“, dodaje se u saopštenju, a preneo je Fonet.

Prema navodima iz saopštenja, to jedinstvo se čuva ne pojačanim bavljenjem niti poistovećenjem sa svetovnim pitanjima i nedoumicama, nego proročkom distancom od svih ovozemaljskih "sotiriologija“.

U saopštenju SPC navodi se da je ovogodišnje zasedanje Sabora proteklo u atmosferi obeležavanja dva velika jubileja – 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji i 850 godina od rođenja Svetog Save, prvog srpskog arhiepiskopa.

Na ovogodišnjem zasedanju Sabora posebna pažnja posvećena je položaju i problemima crkve kako u Srbiji i Republici Srpskoj tako i u susednim državama i u dijaspori.

Kao i ranijih godina, posebna pažnja posvećena je izveštaju o stanju na Kosovu i Metohiji, a Sabor je ustanovio i jedno novo odlikovanje – Orden Svetog kneza Lazara, koje će se dodeljivati članovima crkve za opšte zasluge.

Sabor je pokazao i brigu o unapređenju duhovnog života i organizacije crkve u rasejanju i naročitu pažnju obratio na izveštaje o arhipastirskom radu arhijereja u dijaspori, kao i na završetak pravnih i crkveno-pravnih procesa u Sjedinjenim Američkim Državama i u Velikoj Britaniji.

Na isti način Sabor je konstatovao neophodnost da se nastavi proces crkvenopravnog ujednačavanja i u pravnim sistemima drugih država širom dijaspore u kojima crkva ima svoju jurisdikciju.

Sabor je analizirao trenutno stanje i probleme crkvene prosvete, saslušani su izveštaji o radu svih obrazovnih ustanova srpske crkve, kao i izveštaj saborske komisije kojoj je povereno da pripremi predloge za reformu plana i programa srednjoškolskog obrazovanja u bogoslovskim školama SPC.

Na Saboru je doneta odluka o uvođenju sistema četvorogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja u srpskim pravoslavnim bogoslovijama koje će početi da se primenjuje od 1. septembra školske 2025/26. godine.

Sabor je, podsetivši relevantne međunarodne institucije na stradanje pravoslavnih hrišćana u Ukrajini, Siriji, Palestini i kod nas, na Kosovu i Metohiji, apelovao na sve koji imaju moć da spreče dalja krvoprolića, mržnju, netrpeljivost, nepravdu i bezakonje.

Tokom Sabora održana je i sednica Centralnog tela za dovršenje Spomen-hrama Svetog Save na Vračaru, kojom prilikom je primljen izveštaj ovog tela o svim dosadašnjim radovima izvršenim prilozima naroda i uz pomoć države, kao i o preostalim radovima neophodnim da se izvedu u 2025. godini.

U Sinodu mandat je prestao mitropolitu braničevskom Ignjatiju i arhiepiskopu gornjokarlovačkom Gerasimu, čime će oni postati članovi zamenici u narednom periodu.

Kao članovi Sinoda u dosadašnjem mandatu ostaju mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije i mitropolit raško-prizrenski Teodosije, a za nove članove u predstojećem dvogodišnjem mandatu izabrani su mitropolit bački Irinej i episkop budimljansko-nikšićki Metodije.

A iz onoga što se iz medija koji su se pozivali na nezvanične izvore iz same SPC moglo zaključiti, a što se iz saopštenja ne vidi, jeste da se o "dnevnoj politici" nije raspravljalo pre svega zbog toga što je na tome insistirao patrijarh Porfirije. Da je bilo drugačije, moguće je da bi se povela rasprava i o tome što je patrijarh prilikom sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, u prisustvu vladike bačkog Irineja, ali i patrijarha moskovskog i cele Rusije, govorio kako je u Srbiji u toku "obojena revolucija“, referišući na studentske proteste i blokade.

Time se, praktično, izbegla rasprava i o objavama mitropolita kruševačkog Davida koji je na eparhijskom sajtu pisao o studentskim protestima, ali i o pismu šestorice episkopa koji su negodovali zbog tih objava.

Tome su se, naime, usprotivili mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije i episkopi žički Justin, nemački Grigorije, istočnoamerički Irinej, zapadnoamerički Maksim i zahumsko-hercegovački Dimitrije.

Odsustvu rasprave je, po svemu sudeći, doprinelo i to što je, kako tvrde nezvanični izvori, vladika Grigorije, koji je pokušao da pokrene raspravu, drugog dana Sabora završio u Urgentnom centru, gde mu je u petak ujutru operisana žuč.

Od stvari koje se ne navode u zvaničnom saopštenju, a koje jesu zanimljive, jeste i to da je Crna Gora dobila svoju drugu mitropoliju, prvi put u istoriji. Na čelu će joj biti mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, koji je istovremeno izabran za člana Sinoda (crkvene vlade) u naredne dve godine.

Prema nekim spekulacijama, ova je odluka, pored ostalog, usmerena protiv autoriteta mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, kojeg, osim što je praktično podržao studentske proteste u Srbiji, vide i kao nekoga ko pokušava da "očuva izvornu autonomiju Mitropolije crnogorsko-primorske“ unutar SPC, a što neki tumače kao pokušaj odvajanja ove mitropolije od SPC.

Neki od sagovornika "Ekspresa“ tvrde čak da, zapravo, Joanikije time samo nastavlja ono što je započeo njegov prethodnik, mitropolit Amfilohije. Njegova ideja je, naime, bila da Mitropolija crnogorsko-primorska ima određeni stepen posebnosti pa je čak preduzimao i korake ka obnovi autokefalnosti, što nije bilo prihvatljivo za centralu SPC u Beogradu.

Urušavanje autonomije Mitropolije crnogorsko-primorske i obračun sa autonomaškim kadrom traju još od Amfilohijeve smrti. Odluke Svetog arhijerejskog sinoda SPC iz maja 2024. godine, kojima je došlo do masovnog unapređenja episkopa u mitropolite i arhiepiskope, njih čak 18, predstavljale su institucionalni tektonski poremećaj unutar Srpske pravoslavne crkve.

Isto tako, s obzirom na to da se Sabor nije izjašnjavao o aktuelnim dešavanjima, gotovo sva sporna pitanja prepuštena su Sinodu SPC, čime je u neku ruku Sabor sam sebe razvlastio i vlast predao u ruke "crkvenoj vladi“, iako je po Ustavu SPC upravo Sabor najviše jerarhijsko i crkveno-zakonodavno telo SPC.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Patrijarh: "Zgrožen sam da je još jedna studentkinja teško povređena"
patrijarh, ATA

Saopštenje

28.01.2025. 15:51

Patrijarh: "Zgrožen sam da je još jedna studentkinja teško povređena"

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) saopštio je danas da je zgrožen saznanjem da je treća studentkinja od početka studentskih protesta teško povređena i da traži odgovornost za taj slučaj.
Close
Vremenska prognoza
light rain
15°C
29.05.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve