Vesti
06.10.2020. 15:37
Tamara Marković Subota

Sigurnu mafijašku luku ruši samo reforma ANB

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.net

Mreža interesa politike, biznisa i organizovanog kriminala koja je u Crnoj Gori carovala decenijama, ovoj zemlji donela je najpre evropsku reputaciju najuspešnijih švercera cigareta – najuspešnijih ne samo zbog silnih zarađenih miliona već prvenstveno što su kroz ceo posao prošli bez ikakve kazne, iako su se Italijani silno trudili da im zapečate zatvorsku kaznu, a zatim je Crna Gora sa kavačkim i škaljarskim klanom dosegla i svetsku slavu u međunarodnom švercu kokaina. Nova vlast teško će se osloboditi ustoličenih kriminalnih klanova, ali na njoj je sada zadatak da njihovim kriminalnim aktivnostima stane na put, rasvetli zločine, a posebno da se oslobodi zaštitnika mafijaških bosova u državnim institucijama. Upravo zato za kontrolom Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB), a koja je naslednica nekadašnje Službe državne bezbednosti, vlada i najveća borba među pobednicima izbora.

Povezane vesti - Đe se đenu čojstvo i junaštvo

„U ovom trenutku nije jasno ko će personalno preuzeti čelne funkcije u bezbjednosnom sektoru, jer su u toku koalicioni pregovori, koji su veoma kompleksni i naporni, ali ko god da dođe, vjerujem da će imati nultu toleranciju prema svima koji su u prethodne tri decenije učestvovali u zloupotrebama policije i ANB-a“, kaže za “Ekspres” Marko Vešović, urednik rubrike hronika u podgoričkom dnevnom listu “Dan”.
O tome da li će biti rasformirana ANB, u kom roku, ko su funkcioneri službe koji prvi treba da budu smenjeni i na koji način se osloboditi ukorenjene veze kriminala i bezbednosnih službi, osim Vešovića, za „Ekspres“ govore i Dejan Milovac, direktor istraživačkog centra MANS, i Svetlana Đokić, novinar TV „Vijesti“. Sve troje su dugogodišnji svedoci te sprege.

Reforma ANB kasni decenijama

„Pred novom vladom su svakako brojni izazovi, ali i velika očekivanja građana Crne Gore koji su prvi put u životu doživjeli demokratsku smjenu vlasti na izborima. Jedno od tih očekivanja jeste svakako oslobađanje državnih institucija od političkog uticaja koji je tokom posljednjih 30 godina postao jedna od njihovih glavnih karakteristika. Ovo je posebno važno za one državne institucije koje bi trebalo da budu na prvoj liniju odbrane građana i društva od korupcije i organizovanog kriminala. Kada su u pitanju ANB i Uprava policije, njihova reforma kasni decenijama, o čemu svjedoči i kadar koji se nalazi u njima i zauzima rukovodeće pozicije, a čija radna biografija obuhvata i mračne devedesete godine i sve ono što su one nosile sa sobom. Ukoliko nova vlada želi da njeni budući rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala budu održivi na dugi rok, korjenite promjene u ovim institucijama su zaista neophodne. Teško je licitirati rokovima kada je u pitanju reforma ovih institucija, ali ono što je svakome jasno jeste da ona neće biti ni laka ni brza. Ovo naročito iz razloga što se radi o veoma kompleksnoj mreži interesa politike, biznisa i organizovanog kriminala koja je stvarana decenijama, ali istovremeno je svima jasno da je novoj vlasti potrebna funkcionalna i odgovorna služba koja bi mogla veoma brzo da se bavi onime što su posljedice vlasti DPS i Mila Đukanovića. Poseban izazov za reformu u ovim službama jeste i kadar koji posjeduje specifična znanja i koje je država izgrađivala sve ove godine, i koje će biti teško preko noći zamijeniti a istovremeno održati funkcionalnu instituciju. Konačno, smatram da će upravo jedan od najvećih izazova za ovu reformu predstavljati prepoznavanje korumpiranih pripadnika službe i pronalaženje njihove alternative među potencijalima koji postoje u zemlji“, kaže Milovac i navodi da je crnogorska javnost bila „svjedok da su pojedini kadrovi koji su bili sklonjeni kao znak navodne političke volje vlasti, sada ponovo aktivni i nalaze se u samom vrhu njene hijerarhije“.

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.netEkspres.net
EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

„Novi-stari direktor Uprave policije Veselin Veljović je nesporno kadar od i dalje velikog povjerenja Đukanovića, a brojne afere koje se vezuju za njegovo ime nikada nisu do kraja procesuirane ili imale bilo kakav pravni epilog. Za njegovog pomoćnika u sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala je imenovan Zoran Lazović, bivši funkcioner ANB, koga crnogorska javnost najviše pamti po snimku sa svadbe Safeta Kalića, koji se sumnjiči da je vođa jednog od narko-kartela. Na tom snimku se pojavljuje Lazović kao učesnik privatne zabave Kalića, zajedno sa vođama većine kriminalnih grupa sa Balkana. Do danas, ANB nikada nije dala jasan odgovor na pitanje šta je Lazović radio u takvom društvu, niti kakve su njegove relacije sa Kalićem. Zaista su brojni kadrovi koji su i dalje u aktivnoj službi, a koji imaju neku vrstu hipoteke iz prošlosti ili pitanja na koje i dalje nemamo jasne odgovore. Mislim da je iluzorno očekivati bilo kakvu smisleniju borbu protiv organizovanog kriminala sa takvim kadrom na rukovodećim pozicijama“, kaže Milovac.
Izvršni direktor MANS navodi i da „promjena vlasti nakon 30 godina predstavlja politički zemljotres za cijelu državu, koji će sasvim izvjesno dovesti do određenih promjena na svim nivoima vlasti“.
„Crna Gora još nema izabranu vladu koja bi u punom kapacitetu mogla da se pozabavi i reformom, pa je uticaj političkih promjena, prije prvih poteza nove vlade, posebno teško ocijeniti na primjeru bezbjednosnih službi. Da li korumpirani službenici imaju razloga da strahuju za svoju budućnost u bezbjednosnim službama, još ne znam. Volio bih da reforma ovog sektora bude takva da će sve one koji su kršili zakon i bili servis za organizovani kriminal zakonski procesuirati i sankcionisati na adekvatan način.“

Bezbednost je najslabija karika

Svetlana Đokić, novinarka TV „Vijesti“, kaže da su „crnogorske službe bezbjednosti odavno spremne za reformisanje, naročito ANB, za koju se stiče utisak da postoji samo na papiru”.
„Veoma je lako objasniti zašto. Svjedoci smo da proteklih godina imamo jedan od najkrvavijih ratova dva suprotstavljena kriminalna klana iz Kotora, a Agencija nije uradila ništa, makar se to zaključuje iz do sada rasvijetljenih i spriječenih krivičnih djela, da osigura bezbjednost i sigurnost građana koji ih plaćaju i po nekoliko miliona godišnje za posao koji ne rade. U jednom od svojih tekstova, koristeći analitičke kartice ANB-a koje su dostupne na sajtu, mislim da sam uspjela da na jedan pomalo komičan način prikažem kako se troše pare građana. Tako se na milionskom troškovniku vidjelo da su novac trošili za gorivo i to u većoj mjeri nego što imaju vozila, da su kupovali tepihe, održavali zelenilo, kupovali slatkiše, a da je najmanje otišlo u tehničko-tehnološko opremanje same službe i njenih operativaca. Kao služba, ANB ima svoja odjeljenja operative i po Crnogorskom primorju, pa opet to nije bilo dovoljno da se na vrijeme reaguje, spriječe likvidacije i na kraju spriječe bjekstva osumnjičenih osoba. U konačnom, službe bezbjednosti ne postupaju timski, niti smo ikada, izuzev slučaja u javnosti poznatom kao ’državni udar’, imali situaciju da su predstavnici bezbjednosnih i pravosudnih struktura saopštili da su rezultati postignuti zahvaljujući operativnom radu ANB i podataka koje su prikupili njeni operativci. Smatram da je ovo najslabija karika kada je riječ o bezbjednosti i da zbog svog nečinjenja u proteklih nekoliko godina treba da bude prva na spisku koja će biti rasformirana, a onda treba krenuti dalje“, kaže Đokićeva i navodi da bi prema njenom novinarskom iskustvu ovde podvukla crtu i od takvog rada razdvojila specijalno policijsko odeljenje i tamošnje službenike koji svoje račune polažu glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Povezane vesti - INTERVJU DARKO TANASKOVIĆ: Sukobi u CG ni verski ni religijski

Đokićeva navodi i da bi reforma ANB trebalo da se izvrši u što kraćem roku.
„Službe bezbjednosti treba da budu sastavljene od profesionalca koji će odgovorno raditi svoj posao, a ne kako je to u većini slučajeva riječ, da na posao idu samo zbog toga što je to državni posao i što imaju beneficije i dobru platu koju u konačnom nijesu zaradili svojim radom. Jake službe bezbjednosti će doprinijeti jačanju same države i povećanju stepena sigurnosti njenih građana. To je razlog što šefovi tih struktura moraju biti prepoznatljivi profesionalci, što će u konkretnom slučaju biti mnogo teško budući da javnost proteklih godina zna samo za par imena koja su iskompromitovana na različite načine. Ključni ljudi koje treba ukloniti su svakako oni koji pokrivaju ključne funkcije i to ne kako bi se stalo na put korupciji i organizovanom kriminalu niti zato što su možda pružali pomoć kriminalnim strukturama. Takve zaključke je za sada preuranjeno donositi jer u tom pravcu nijesu ni vođeni istražni postupci niti podnošene krivične prijave da bi se moglo govoriti o njihovoj umiješanosti u nelegalne poslove. Ali vjerujem da će se u bliskoj budućnosti pokazati da li je neko, i ako jeste, ko, radio za kriminalne strukture kao što vjerujem da je bilo takvih slučajeva. Ključni razlog zašto moraju biti sklonjeni ključni ljudi u službama bezbjednosti je njihov nerad, a o tome kakva je situacija u bezbjednosnim sektorima najbolje govori upravo ono o čemu i pričamo – rad. Ako saberemo koliko i kakvih akcija je izvedeno od promjene vlasti, jasno je i kakva je situacija u bezbjednosnim službama i kolika je volja za rad. U prevodu – teško da je ima. Prirodno je da policijske starješine strahuju za svoje fotelje, jer su svjesni da je većina njih te funkcije pokrivala ne zbog kvaliteta koje posjeduju već zbog privrženosti i odanosti. Nije to slučaj samo kada su u pitanju crnogorske službe bezbjednosti, prosto sve zemlje bivše Jugoslavije sastavljaju je na taj jedan nepopularan način, koji im u krajnjem donosi više štete nego koristi.“

Lista za smenu

Marko Vešović takođe potvrđuje činjenicu o političkim imenovanjima, zbog čega i očekuje da prvi zadatak nove vlade bude “otpuštanje rukovodećih kadrova u policiji i bezbjednosnim službama”.
„Posle rukovodstva, neophodno je osloboditi se i onih službenika koji su u prethodnom periodu bili uključeni u masovna kršenja ljudskih prava, korupciju i organizovani kriminal, te napade na političke protivnike odlazećeg režima. Takvih, sasvim sigurno, nije malo. Pri tom se mora voditi računa i ko će ustanoviti nečiju krivicu za takva zlodjela, posebno što revanšizam, makar prema najavama nove vlasti, neće biti princip rada. To bi značilo da će vjerovatno dosta toga zavisiti od toga šta će tužilaštvo moći da dokaže kada je u pitanju krivična odgovornost oficira i pripadnika policije i ANB-a, a s obzirom na to da nakon što je konstituisana nova većina - među prvim potezima biće i radikalni rezovi u sudstvu i tužilaštvu - treba vjerovati da sve to neće mnogo potrajati. Odnosno, vjerujem da ćemo u prvih šest mjeseci rada nove vlade imati drastične promjene – kako kadrovske tako i strukturalne – unutar službi bezbjednosti. Moguće da djeluje previše optimistično, ali mislim da nije nerealno“, kaže Vešović i navodi da veruje i da će među prvim potezima biti i otvaranje dosijea – suštinsko, ne formalno – kao i oduzimanje imovine pripadnicima ANB-a i policije koji su je stekli izvršenjem krivičnih dela.
„U zemlji kao što je Crna Gora organizovani kriminal ne može da postane važan društveni faktor bez konkretne institucionalne podrške. Ne zaboravimo da je ovo zemlja sa 625.000 stanovnika, gdje se, po riječima pokojnog Duška Jovanovića, ’u tri sata zna šta je ko ručao u jedan’. Da je bilo političke volje, država bi lako riješila probleme kriminala i korupcije, ali je jasno da je vrh režima direktno omogućio rast i razvoj te kriminalne ekonomije, jer su od toga imali konkretnu finansijsko-materijalnu korist. Nema dileme ni da gotovo svaki mafijaški bos ili važnija karika u mafijaškom lancu ima vezu u bezbjednosnim službama, to jest, da organizovani kriminal ovdje praktično direktno kontrolišu crnogorske tajne službe. S obzirom na to da je sprečavanje takve prakse, ključni preduslov demokratizacije Crne Gore i napretka u procesu pregovora sa EU, potrebno je osloboditi se što prije kadrova koji su za to odgovorni. Ne može se krenuti u ozbiljne reforme službi bezbjednosti sa kadrovima kao što su Zoran Lazović ili Ljubiša Mijatović. Po mom sudu, za njih i njima slične kadrove u demokratizovanoj, reformisanoj službi ne može da bude mjesta. Vjerujem da će nova vlada ispitati i šta je tačno od optužbi jednog broja političkih stranaka na račun Duška Golubovića, još jednog bivšeg oficira službe, koji je akter brojnih afera. Mada su Golubović i Lazović trenutno formalno van ANB i sada su funkcioneri Uprave policije, mislim da i dalje ostvaruju značajan uticaj na službu. Vjerujem da će nova većina odmah pristupiti smjeni Dejana Peruničića, vršioca dužnosti šefa ANB, i načelnika ključnih odjeljenja. ANB je prije šest godina imala 300 službenika, sada je taj broj vjerovatno i manji, što bi proces reformi trebalo da učini lakšim. Što se tiče policije, vjerujem da je prvi na listi kadrova za koje ne može viši biti mjesta njen sadašnji šef Veselin Veljović, koji je bio bitan stub Đukanovićevog režima. Posebno će biti zanimljivo vidjeti šta će se dogoditi sa Mirkom Banovićem, koji je jedno vrijeme bio na čelu Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), a koji je optuživan za brojne afere, zlostavljanja i fizičke napade na političke protivnike odlazećeg režima. Uz njega i Radoslav Lješković, koji je kao šef SAJ-a bio na optuženičkoj klupi zbog policijskog prebijanja Milorada - Mija Martinovića oktobra 2015. godine tokom opozicionih protesta, o čemu postoji i snimak, koji je obišao svijet kao dokaz neviđene policijske brutalnosti i nasilja“, kaže Vešović.

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.netEkspres.net
Shutterstock

Crna Gora sada prolazi ono što je Srbija prošla 5. oktobra 2000. i kada je zastoj u preuzimanju SDB doveo do uništavanja brojne dokumentacije. Da li poučena ovim iskustvom Crna Gora ima vremena za čekanje?
„U Podgorici se čuju priče da se u arhivi u ANB i policiji već vrše češljanja, to jest, da nestaju dokumenta koja bi mogla da inkriminišu policijske i šefove ANB-a, ali i istaknute funkcionere odlazećeg režima. Šta je tačno od toga sada je teško reći, pravi odgovor će imati ljudi koji budu provjeravali te baze podataka. Ja sam siguran da, u policiji posebno, ima ljudi koji se raduju političkim promjenama, ali ne vjerujem da su u većini“, kaže Vešović.

Nerasvetljeni zločini

Crna Gora za sobom nosi i teret nerešenih zločina, za demokratiju, pravdu, javnost najvažnije je rešavanje ubistva Duška Jovanovića, glavnog urednika “Dana”, za koje se ni posle 16 godina ne zna ko su nalogodavci, organizatori i direktni izvršioci. Vešović smatra da će upravo rasvetljavanje ovog zločina biti vrhunski prioritet nove vlade.
„Ubistvo novinara je posebno težak zločin i sumnje nema da u Crnoj Gori ne može biti slobode medija dok to ubistvo ne bude rasvijetljeno. Ovo ubistvo je još i dodatno teško jer mnogi tragovi vode prema djelovima bezbjednosnih službi. Nadam se da ćemo uskoro znati punu istinu. Uz to, ostaje preko 60 drugih ubistava koja su počinjena u vreme vladavine Đukanovića, a i dalje su neriješena. Javnost, a i porodice žrtava očekuju istinu. Vjerujem da će postati jasnije ko je kriv za desetine napada na novinare, ko su naručioci i počinioci ubistava u okviru rata kotorskih narko-klanova, možda će biti jasnija pozadina brojnih ubistava iz devedesetih godina, posebno ubistva Vanje Bokana, Gorana Žugića, Darka - Belog Raspopovića, Blagote Sekulića i policajca Slavoljuba Šćekića“, kaže Vešović.
I Svetlana Đokić smatra da nerasvetljena ubistva moraju biti prioritet novih vlasti, ali smatra da će te zločine biti teško rešiti, a pogotovo ubistvo Duška Jovanovića.
„Ako zaista država stoji iza ovog zločina, treba biti naivan pa povjerovati da svi eventualni dokazi o povezanosti državnih struktura sa ubistvima neće biti trajno uništeni prije nego bezbjednosne službe budu imale nove rukovodioce. Ne može se očekivati neki veliki napredak u rješavanju takvih zločina. To prosto nije moguće sada i pitanje je da li će ikada biti, sem ako se ne nađe neko ko će se pokajati i progovoriti. Spisak nerasvijetljenih ubistava je dug, i vjerujem da će biti rasvijetljena samo ona koja su direktna posljedica kriminalnih klanova, sva ostala, teško. Voljela bih da griješim u vezi sa ovom procjenom i da se konačno sazna ko je i zbog čega ubio Raspopovića i Žugića. Rasvjetljavanje ova dva ubistva kao i ubistva Jovanovića bio bi veliki napredak kako za službe bezbjednosti, tako i za samu državu koja bi na taj način dokazala ono što godinama tvrdi – da nema zaboravljenih slučajeva i tada će konačno biti ispunjenja obećanja koja su davali nad sanducima – da će preduzeti sve da ubice i nalogodavci budu pronađeni i kažnjeni“, kaže Đokićeva.

Ekspres.net
Izvor: Ekspres.netEkspres.net

Kada je reč o ratu „kavčana“ i „škaljaraca“, ona je uverena da će taj sukob bez sumnje biti nastavljen, samo je pitanje gde.
„Njima ništa nije, niti može biti prepreka da nastave svoj obračun, što su pokazali mnogo puta do sada. Vjerujem da će rat biti samo izmješten u nekoj od susjednih zemalja, ali da bude okončan to ne možemo očekivati, jer prosto on nikada nije zavisio od aktuelne vlasti, pa tako ni nova vlast neće moći staviti tačku na višegodišnji krvavi sukob dva zaraćena kriminalna klana… Ako je organizovani kriminal imao podršku prethodne vlasti u Crnoj Gori, sigurna sam da se kod kriminalnih struktura ništa neće promijeniti jer su dokazano, ne samo kod nas nego svuda u svijetu, organizovaniji od svih državnih struktura i imaju bolju saradnju sa ’kolegama’ iz regiona nego što će to imati političari“, kaže Đokićeva.

Afere test za tužilaštvo i sud

Milovac smatra da će za borbu protiv organizovanog kriminala, te stvaranje osećaja da Crna Gora više nije „sigurna mafijaška kuća“ kako je često bila nazivana u međunarodnim krugovima, drastična promena biti i promena dosadašnje sudske i tužilačke prakse.
„Ona je u prethodnih 30 godina bila takva da je omogućavala takozvano pranje biografija za najteža krivična djela i prečesto smo svjedočili da su neznanje ili korupcija kumovali oslobađajućim krivičnim djelima. Kada su u pitanju oni poslovi organizovanih kriminalnih grupa koji su uporište imali u logističkoj podršci vlasti, očekivanje javnosti je da to više ne bude praksa sa dolaskom nove političke elite. Koliko će realno biti moguće sve te veze, ne samo pokidati, nego prije svega i otkriti, pokazaće vrijeme. Crna Gora može jako puno da nauči iz dobrih i loših iskustava zemalja iz regiona koje su se suočavale sa sličnim problemom nakon promjene vlasti. U svakom slučaju, promjene u cijelom društvu će se svakako odraziti i na dosadašnji modus operandi organizovanog kriminala, a na kompletnom crnogorskom društvu je da ne dozvolimo da se nastavi ’bussines as usual’“, kaže Milovac.

Povezane vesti - Hod po ivici britve

Direktor MANS smatra i da su “očekivanja građana od nove vlasti velika, a pored boljih ekonomskih prilika, jedno od najvećih očekivanja je pravda koja je mnogima u Crnoj Gori bila uskraćena“.
„Godinama smo bili svjedoci pustošenja crnogorske privrede, loših privatizacija, tajkunskih ugovora koji su za posljedicu imali ogromnu nezaposlenost i silovanje državnih resursa, te iznošenje ogromne količine novca iz zemlje. Spisak afera koje su pratile noviju crnogorsku istoriju je zaista poveliki, pa zato i ne čudi očekivanje građana da konačno saznaju istinu o tome šta i zašto nam se dešavalo sve ovo zadnjih 30 godina. Ono što se očekuje od nove većine u Skupštini sa druge strane jeste da neutrališe onu zakonsku regulativu koja je prijateljima Đukanovića i DPS omogućila da stiču enormne profite na račun državnog budžeta i javnog interesa. Takvih zakona, ali i ugovora je donijeto jako puno u posljednje vrijeme, zbog čega je Crna Gora i zavrijedila epitet zarobljene države“, kaže Milovac.
U Crnoj Gori, kaže Milovac, kreirane su privatne imperije zahvaljujući državnom protekcionizmu koji je uključivao usklađivanje zakonskog okvira sa privatnim interesima, subvencije, povoljne državne kredite, poštedu od prekršajne i krivične odgovornosti za privredni kriminal, oprost poreza i doprinosa, a sve je to pakovano u takozvane podsticajne mere i uklanjanje biznis barijera za privatnu ekonomsku inicijativu.
„Veliki izazov za novu vlast će biti ugovori koji su donijeti na osnovu takozvanih tailored-made zakona, a koji se i pored očigledne štete po javni interes ne mogu biti raskinuti bez značajnih odšteta i udara na državni budžet. Pravi primjer za to su poslovi sa malim hidroelektranama koji su gotovo po pravilu dodjeljivani osobama i kompanijama koje su bliske Đukanoviću i DPS, ali koji su bili u skladu sa zakonom koji je DPS usvojio u Skupštini Crne Gore“, kaže Milovac.
Svetlana Đokić zato i smatra da je sada “veoma bitno pokrenuti finansijske istrage protiv mnogih, ali i posvetiti više vremena za istraživanje i prikupljanje dokumentacije o mnogobrojnim privatizacijama, koje su bile aktuelne prethodnih godina, a zbog kojih građani plaćaju ili će tek platiti višemilionsku štetu”.
„Primjer je slučaj koji je svima poznat - izgradnja dugo najavljivanog puta Bar-Boljare, u javnosti poznat kao Petlja. Naime, donedavni predsjednik cnogorskog parlamenta Ivan Brajović (SD) bio je na čelu Ministarstva saobraćaja u vrijeme potpisivanja ugovora o gradnji prve dionice autoputa, da bi se ispostavilo da u prvobitnu cijenu autoputa nije ukalkulisao izgradnju petlje Smokovac i dodatne radove, čime je, kako se vjeruje, napravio višemilionsku štetu po budžet. Istraga o ovom slučaju je u toku, a dobro obaviješteni sagovornici kažu da je pitanje dana kada će SDT, koji je i prije izbora hapsio bez obzira na političku pripadnost, krenuti u akciju hapšenja“, kaže Đokićeva.
Za Marka Vešovića, afere koje su pratile Đukanovićevu vlast su afere o kojima javnost s pravom sada očekuje otkrivanje pune istine.
„Teško je reći koja je važnija od koje, ali vjerujem da ako se na čelu istražnih timova pojave stručnjaci, odlučni da stanu na put organizovanom kriminalu, onda će biti ispitano kako su Đukanović i njegov kum Vuk Rajković stekli milione, kako je Đukanovićev brat Aco stekao enormnu imovinu, koja uključuje banku, te u koje je poslove umiješana njegova sestra Ana, posebno kada je u pitanju korupcionaška privatizacija državnog Telekoma. Vjerujem da će biti ispitano i kako je paradržavna firma ’Bemaks’ stekla više od sto miliona evra imovine i gdje plasira sumnjivo stečen kapital, šta rade fabrike za proizvodnju duvana i oružja u Mojkovcu i kako su određene firme stekle monopol na uvoz nafte u zemlju. Isto važi i za Đukanovićeve prijatelje, Vuka Rajkovića i Zorana - Ćoća Bećirovića, koji učestvuju u milionskim poslovima. Tu su i pojedine velike građevinske firme, poput ’Krolinga’, ’Zetagradnje’ i ’Čelebića’, pa će biti zanimljivo vidjeti šta će se dogoditi kada policiju i tužilaštvo preuzmu nove strukture.“
Svetlana Đokić kaže da bi sve ove afere mogle da dovedu do dugog spiska osumnjičenih.
„Naročito ako se usvoji zakon o porijeklu imovine za koji smatram da je neophodan kako bi javnost konačno znala, da se našalim malo, da li postoji tajni recept za bogaćenje ili je ne tako mali broj Crnogoraca svoje bogatstvo stekao isključivo kriminalnim aktivnostima“, kaže Đokićeva.

Konfrontacija mafije sa vladom ili prebacivanje poslova

Kada je u pitanju rat kotorskih klanova, koji se pretvorio u najveći balkanski mafijaški rat, Marko Vešović smatra da situaciju u podzemlju sada čekaju dva moguća scenarija.
„Jedan je da se mafija direktno konfrontira sa vladom, što bi nas uvelo u dešavanja o kojima je u ovom trenutku teško govoriti. Drugi, izgledniji scenario, jeste da pokušaju da prebace svoju imovinu, poslove i kriminalnu infrastrukturu van zemlje. Kriminalu je - po logici stvari - potrebna politička podrška da bi mogao da funkcioniše, bez toga u Crnoj Gori gube svu svoju snagu“, kaže Vešović.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
light rain
12°C
03.10.2022.
Beograd

Najnovije

Vidi sve

Najčitanije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve