Bolest sa malo simptoma
Da li nam preti "tihi" ubica
Povišen krvni pritisak ili hipertenzija je jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice i veliki faktor rizika za pojavu najvećeg broja bolesti srca, krvnih sudova i šloga.
Povišen krvni pritisak često se naziva "tihim" ubicom jer izaziva vrlo malo simptoma.
Od hipertenzije boluje svaka druga osoba u Srbiji, a dijagnozu i propisanu terapiju dobije samo 33,9 odsto, pokazuju podaci Udruženja za hipertenziju Srbije.
Normalnim krvnim pritiskom smatraju se vrednosti između 120-129/80. Hipertenzija je po definiciji Svetske zdravstvene organizacije stanje u kome je sistolni (gornji) pritisak povišen preko 140 mmHg, a dijastolni (donji) preko 90 mmHg. Ova definicija se odnosi na sve osobe starije od 18 godina.
Povišen krvni pritisak se najčešće javlja kao idiopatska bolest, što znači da se ne zna razlog njegovog pojavljivanja. U malom procentu hipertenzija je posledica bolesti drugih organa.
Kod visokog krvnog pritiska srce mora da radi više nego što je normalno, pa se dodatno opterećuje. Hipertenzija takođe uzrokuje da se arterije u telu smanje i postanu slabije i krute. Dugoročno, ovo povećava rizik od komplikacija kao što su moždani udar, bolesti bubrega i oštećenje oka.
Na krvni pritisak mogu uticati mnogi faktori kako u organizmu, tako i van njega. Povećavaju ga prekomerna upotreba soli i tečnosti, gojaznost, preterani unos alkohola i kafe, pušenje, fizička neaktivnost, nepravilna ishrana, kao i neregulisani hronični stres.
Kako način života i navike utiču na visinu krvnog pritiska, tako je moguće sprečiti da dođe do ovog oboljenja. Važno je što pre otkriti hipertenziju i time sprečiti ili usporiti nastanak komplikacija.
Povišeni krvni pritisak treba pravilnim lečenjem dovesti do normalnih vrednosti, i to održavati. Najvažnije je da se koriguje telesna težina adekvatnom dijetom i da se smanji unos soli.
Svakoga dana učinite nešto dobro za svoje zdravlje i čuvajte svoje srce i krvne sudove.