Rak dojke
Kada, zapravo, treba početi sa mamografskim pregledima
Nova saznanja u vezi sa mamografskim pregledima.
Mamografski pregledki bi trebalo da počnu kada žena napuni 40 godina, umesto da čekaju do svoje 50-e, saopštila je u Radna grupa za preventivne usluge SAD. Ova promena takođe uključuje preporuke za skrining svake druge godine i postavlja graničnu starost od 74 godine.
Savezni savetodavni panel je poslednji put ažurirao ove preporuke 2016. U to vreme, radna grupa je preporučila rutinske mamografije počevši od 50-e godine.
"U preporukama iz 2016. smatrali smo da bi žena mogla da počne sa skriningom u 40-im godinama u zavisnosti od toga kako se oseća“, rekao je član radne grupe doktor Džon Vong, šef kliničkog odlučivanja i primarni lekar u medicinskom centru Tufts. "U ovom nacrtu sada preporučujemo da se sve žene pregledaju počevši od 40. godine."
Postoje dva glavna faktora koja su podstakla promenu, rekao je Vong. Jedan je da se kod sve više žena rak dojke dijagnostikuje u 40-im godinama. Drugi je da sve veći broj dokaza pokazuje da afro-amerikanke dobijaju rak dojke mlađe, da imaju veće šanse da umru od raka dojke i da bi imale velike koristi od ranijeg skrininga, piše WebMD.
"Sada je jasno da skrining svake druge godine počevši od 40 godina ima potencijal da spasi oko 20 odsto više života među svim ženama i da postoji još veća potencijalna korist za afro-amerikanke“, rekao je Vong.
Američki koledž radiologije već preporučuje godišnje mamografe za žene sa prosečnim rizikom počevši od 40. godine. Njihove najnovije smernice o mamografiji, objavljene 3. maja, pozivaju žene sa rizikom od raka dojke većim od prosečnog da se podvrgnu proceni rizika sa 25 godina da bi se utvrdilo da li je potreban skrining pre 40. godine.
Novi nacrt preporuka naglašava nedostatak dokaza za rešavanje zabrinutosti u vezi sa skriningom i lečenjem afroamerikanki, starijih žena, žena sa gustim grudima i onih sa duktalnim karcinomom in situ (DCIS), koji se takođe naziva rak dojke stadijuma 0.
Zbog toga, istraživači su naglasili važnost dodatnog istraživanja, pogotovo u oblastima nekancerogenih promena na grudima, kako bi se izbeglo što više pogrešnih dijagnoza i uspostavio sistem koji može pomoći što većem broju žena na pravi način.