Zdravlje
17.12.2022. 12:06
R. E.

Loš način da ih smirite

Nova studija: Kako često gledanje u ekran utiče na dečje emocije

dete, devojčica
Izvor: Shutterstock

Zamislite sledeću situaciju - kasno je, večera je zagorela, telefon zvoni, a dete počinje da plače. Dajete mu telefon u ruke i puštate crtani film ili igricu, a dete se odmah smiri.

Ovim postupkom ste definitivno rešili trenutni problem, ali dugoročno gledano, napravili ste još veći.

Koliko god da zvuči primamljivo rešiti problem tako lako i jednostavno uz pomoć telefona, tableta ili televizora, ako umirujete decu digitalnim uređajima, ona bi, kasnije u životu, mogla da imaju problem sa emocionalnom reaktivnošću, pokazala je nova studija objavljena u "Časopisu Američkog medicinskog udruženja" (JAMA).

Emocionalna reaktivnost je stepen emocionalnog odgovora na neku situaciju, a odnosi se na učestalost i intenzitet emocija, prag uzbuđenja i stav prema izazovima.

"Čak i blago povećana emocionalna reaktivnost deteta može dovesti do toga da će ono veoma burno reagovati kada se suoči sa nekom svakodnevnom frustracijom“, kaže za "CNN" glavna autorka studije, pedijatar Dženi Radeski.

U studiji, koja je trajala šest meseci, učestvovala su 422 roditelja i njihova deca između tri i pet godina, a istraživači su pratili koliko često su odrasli koristili digitalne uređaje kako bi deci odvratili pažnju. Zatim su posmatrali ponašanje dece.

Primetili su da je često korišćenje uređaja kako bi se deci odvratila pažnja od neprijatnog i ometajućeg ponašanja, poput nastupa besa, bilo povezano sa lošijom regulacijom emocija.

"Kada deca između tri i pet godina prolaze kroz težak emocionalni trenutak, u smislu da plaču i vrište, udaraju ili šutiraju stvari, mnogi roditelji će ih umiriti uz pomoć ekrana. Rezultati ove studije sugerišu da im to samo odmaže", kaže dr Radeski.

Postoje dva glavna problema kada je u pitanju skretanje pažnje deteta uz pomoć digitalnih uređaja. Prvi je taj što se detetu oduzima prilika da nauči da se nosi sa teškim emocijama, a drugi je taj što na ovaj način deca uče da su njihovi nastupi besa dobar način da dobiju ono što žele, objašnjava dr Radeski.

"Rezultati ove studije su u skladu sa trenutnim preporukama lekara da bi deca do pet godina trebalo da provode što je manje moguće vremena gledajući u ekran", kaže Džojs Harison, profesor psihijatrije i bihejvioralne nauke na Medicinskom fakultetu Džons Hopkins u Baltimoru.

Dakle, odvraćanje pažnje deci tako što ćete im dati telefon ili tablet u ruke je loše po njih, ali šta je onda rešenje?

Dr Radeski preporučuje da, umesto što deci odvraćate pažnju, treba da njihov nastup besa iskoristite kao priliku da naučite dete kako da se nosi sa emocijama na zdrav način.

"Umesto da njihove izraze frustracije, besa ili tuge kažnjavate ili im skrećete pažnju, bolje je da odredite mesto u kući gde će moći da se izoluju i razmisle. Možda bi to mogla da bude udobna fotelja ili dečji šator", kaže dr Radeski i dodaje: "Na ovaj način im šaljete poruku da nije pogrešno osećati takve emocije, već da je samo potrebno da se na neki način 'resetuju'. Svima nam je potrebno da se s vremena na vreme 'resetujemo'".

"Takođe, trebalo bi da pomognete detetu da opiše svoje emocije i shvati šta one znače, a zatim mu ponudite rešenje kako bi trebalo da se ponaša u takvim situacijima. Na primer, možete da pomognete detetu da shvati da je besno i tužno zbog toga što mu nedostaju mama ili tata, a zatim da ga zagrlite i da mu pokažete fotografiju roditelja koji nije trenutno tu ili da ga pozovete preko video poziva", objašnjava dr Radeski.

Međutim, razgovor o emocijama je često previše apstraktna tema za decu predškolskog uzrasta, a tada bi mogle da pomognu boje.

"Možete reći detetu da je uznemirenost, na primer, narandžaste boje, ljutnja crvene i tako dalje. Kako biste ih podstakli da razmišljaju na ovakav način, možete i vi koristiti boje da opišete svoja osećanja. Zatim možete sa detetom osmisliti šta treba da radi kada se oseća crveno ili narandžasto", savetuje dr Radeski.

Najvažnije je da obratite pažnju na svoje ponašanje i na svoje emocionalne odgovore, jer deca često kopiraju ponašanje koje su videli kod roditelja. Ukoliko vaše dete primeti da se vi uspešno nosite sa frustracijom, besom ili tugom, ono će shvatiti da to nije teško i biće više voljno da i samo pokuša da se izbori sa negativnim emocijama.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Nova studija: Kako je korona karantin uticao na bebe
Beba, dete

Sporiji razvoj veština

18.10.2022. 04:05

Nova studija: Kako je korona karantin uticao na bebe

Bebe koje su prve mesece života provele u karantinu, uvedenom tokom prvog talasa korone, sporije razvijaju neke veštine, nego deca rođena pre pandemije, sugerišu rezultati nove studije.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
14°C
19.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve