Zdravlje
18.04.2023. 04:05
R.E./ WebMD

Nova studija

OVAJ protein uzrokuje dugotrajne simptome kovida u mozgu

mozak, glava
Izvor: Shutterstock

Kod nekih ljudi kovid može izazvati dugoročne neurološke (moždane i nervne) posledice, uključujući i moždanu maglu. Dugo smo se pitali zbog čega je to tako, a naučnici sada imaju moguće objašnjenje koje možda i neće doneti mnogo utehe.

Istraživači u Nemačkoj otkrili su da deo korona virusa, spajk protein (ili protein šiljaka), ostaje u mozgu dugo nakon što se virus izbaci iz tela.

Ovi istraživači su otkrili spajk protein virusa u moždanom tkivu životinja i ljudi nakon smrti. Nalazi sugerišu da se ovi fragmenti virusa akumuliraju, odlažu i izazivaju upalu koja uzrokuje dugotrajne simptome kovida.

Oko 15 odsto pacijenata koji su preležali kovid i dalje doživljava dugoročne efekte infekcije uprkos oporavku, rekao je viši autor studije Dr Ali Erturk, direktor Instituta za tkivno inženjerstvo i regenerativnu medicinu u Minhenskom Helmholc centru u Nemačkoj.

Izveštaji o neurološkim problemima uključuju moždanu maglu, gubitak moždanog tkiva, smanjene sposobnosti razmišljanja i probleme sa pamćenjem.

"Ovi simptomi jasno ukazuju na oštećenja i dugoročne promene izazvane SARS-Cov-2 u mozgu, čiji su precizni molekularni mehanizmi još uvek slabo razumljivi", rekao je Erturk.

Isporučen cirkulirajućom krvlju, spajk protein može ostati unutar malih otvora u koštanoj srži lobanje, nazvanih niše. Takođe se može nalaziti u moždanim ovojnicama - tankim slojevima ćelija koji deluju kao pufer između lobanje i mozga. Na osnovu toga, prema jednoj teoriji, protein spajk koristi kanale za ulazak u sam mozak.

Nada je da će istraživači moći da razviju tretmane koji blokiraju jednu ili više faza ovog procesa i pomognu ljudima da izbegnu dugotrajne probleme sa mozgom izazvane koviom, piše "WebMD".

Problemi sa razmišljanjem i pamćenjem nakon preležanog kovida su relativno česti. Erturk i njegove kolege primećuju da čak i ljudi koji su imali blaži oblik kovida kasnije mogu razviti "zamagljen mozak".

Testovi za promene proteina u lobanji i mozgu bili bi invazivni, ali mogući.

Međutim , manje invazivno bilo bi testiranje uzoraka krvi na promenjene proteine. Ovakvo testiranje mogli bi otkriti koji ljudi su najviše izloženi riziku od razvoja moždanih komplikacija nakon preležanog kovida.

Da bi se to postiglo, biće potrebno više znanja o mozgu. 

"Razvijanje strategija za lečenje ovih neuroloških simptoma zahteva duboko poznavanje molekula koji narušavaju regulaciju virusa u moždanim tkivima", rekao je Erturk.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

"Postkovid može da bude tihi ubica i ljudi moraju da se čuvaju"
Ljudi

Ivo Udovičić

23.01.2022. 11:08

"Postkovid može da bude tihi ubica i ljudi moraju da se čuvaju"

Komandant vojne kovid bolnice Karaburma, pukovnik docent dr Ivo Udovičić, upozorio je da se pritisak na zdravstvene ustanove u Srbiji povećava iz dana u dan zbog širenja zaraznijeg omikron soja koronavirusa.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
21°C
28.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve