Kada baciti hranu
"Upotrebljivo do" ili "najbolje upotrebiti do" - NIJE SVEJEDNO
Bacanje hrane predstavlja veliki problem, a mnogo namirnica koje su još uvek jestive završi u smeću.
Proizvođači već decenijama na ambalaži naglašavaju rok trajanja hrane, ali postoji velika razlika u tome kako je upozorenje formulisano.
Za razliku od oznake "upotrebljivo do", koja se nalazi na pakovanjima kvarljive hrane kao što su meso i riba, oznaka "najbolje upotrebiti do" nema nikakve veze sa bezbednošću i može navesti ljude da bace hranu koja je sasvim dobra za jelo.
"Kupci pročitaju ove datume i pretpostavljaju da to znači da hrana više nije jestiva, ali rečenica "najbolje upotrebiti do" samo sugeriše do kog datuma su namirnice najsvežije, a ne krajni rok dok ih treba pojesti", kaže Peti Epl, menadžer neprofitne organizacije u Kaliforniji, koja prikuplja hranu kojoj je istekao rok trajanja.
Hrana koja je označena sa “najbolje upotrebiti do” može da se koristi i nakon navedenog datuma, jer je bezbedna za jelo ukoliko se adekvatno čuva, s tim što nakon navedenog datuma proizvođač više ne garantuje kvalitet ukusa.
S druge strane, namirnice označene sa "upotrebljivo do" ne bi trebalo jesti nakon tog datuma jer su, u mikrobiološkom smislu, pokvarene. Ovo se pre svega odnosi na svežu ribu i meso.
Namirnice kao što su brašno, šećer i pirinač, mogu se korititi znatno duže nego što je navedeno na pakovanju, ako se pravilno čuvaju. Kafa takođe, s tim što će posle datuma označenog na ambalaži imati malo slabiji ukus.
Kako bi pokušali da reše problem prekomernog bacanja hrane, veliki prehrambeni lanci u Velikoj Britaniji, kao što su "Waitrose", "Sainsbury’s" i "Marks & Spencer", su nedavno uklonili oznake "najbolje upotrebiti do" sa pakovanog voća i povrća.
Očekuje se da će Evropska unija, do kraja ove godine, revidirati svoje zakone o označavanju roka trajanja hrane, a razmatra se i mogućnost potpunog ukidanja oznake "najbolje upotrebiti do“.
Ujedinjene nacije procenjuju da se svake godine baci 17 odsto proizvedene hrane. To je mnogo izgubljene energije, uključujući vodu, zemlju i rad potrošen na proizvodnju hrane. Takođe, što više hrane završi na deponijama, veća je i emisija gasova staklene bašte.
Postoji mnogo razloga zbog kojih se hrana rasipa, od prevelikih porcija u restoranima, do odbijanja da se kupe namirnice koje ne izgledaju savršeno.
"ReFED", neprofitna organizacija, sa sedištem u Njujorku, koja proučava bacanje hrane, procenjuje da je sedam odsto bačenih namirnica u Sjedinjenim američkim državama posledica konfuzije potrošača oko oznake "najbolje upotrebiti do".
"Većina ljudi misli da nakon označenog datuma, hrana više nije bezbedna za jelo, a to zapravo nije tačno. Na primer, mleko se može bezbedno konzumirati do nedelju dana nakon označenog roka", kaže Ričard Lipsit, vlasnik prodavnice u Kaliforniji koja prodaje hranu kojoj je istekao rok trajanja.
Konzervirane i mnoge druge upakovane namirnice mogu se jesti godinama nakon datuma koji stoji iza rečenice "najbolje upotrebiti do", a američka Uprava za hranu i lekove predlaže potrošačima da gledaju da li postoje promene u boji, konzistenciji ili teksturi, kako bi utvrdili da li je hrana jestiva.
"Ljudi odlično umeju da prepoznaju znake propadanja, ali smo izgubili poverenje u svoja čula i zamenili smo ga poverenjem u ove datume", kaže Dejna Gunders, direktor "ReFED"-a, za New York Post.