Scena
16.11.2026. 18:41
R. E.

"Blade Runner 2099“

Kada čovek postane građanin drugog reda

1
Izvor: Screenshot YouTube / Prime Video

U Los Anđelesu 2099. promenilo se gotovo sve, osim jednog: moć i dalje određuje ko ima pravo na život.

Replikanti, bioinženjeringom stvoreni ljudi nekada namenjeni da služe svojim tvorcima, pobedili su u ratu. Oni sada kontrolišu grad, dok su nekadašnji gospodari potisnuti na dno društvene lestvice. Čovek je postao ono što je sam stvorio – radna snaga bez glasa. Svih osam epizoda „Blade Runner-a 2099“ stiže na Prime Video 25. novembra.

U prvom „Blejd raneru“ iz 1982. policijski lovci progonili su replikante koji su poželeli slobodu. U nastavku „Blade Runner 2049“, snimljenom 2017, granica između prirodnog i stvorenog života postala je još nejasnija. Sada se postavlja pitanje: šta se dogodi kada potlačeni pobede, ali naslede svet u kome je neko uvek gospodar, a neko potrošna roba?

U središtu priče je Kora, begunica koja radi opstanka preuzima identitet blejd ranera. Iako je čovek, mora da se predstavlja kao replikant. Svaki pogrešan postupak mogao bi da je razotkrije. Njena partnerka Olven je replikant, lovac na odbegle pripadnike sopstvene vrste, ali i biće kome se približava unapred određeni kraj. Zajedno kreću u potragu za beguncem koji čuva tajnu sposobnu da sruši krhki poredak grada.

Koru igra Hanter Šejfer, zvezda serije „Euforija“, dok Olven tumači Mišel Jeo, oskarovka iz filma „Sve u isto vreme“. Njih dve nisu klasičan par istražitelja. Jedna mora da glumi ono što nije da bi živela; druga zna da joj vreme ističe. Njihov odnos otvara staru temu „Blejd ranera“ iz novog ugla: možda se ljudskost najjasnije vidi kod onih kojima je društvo odriče.

Mišel Jeo je za „Gardijan“ otkrila da ju je autorka serije Silka Luisa pridobila ličnim pismom. Glumica, koja je kroz karijeru bila junakinja akcionih filmova, Bondova saveznica i dobitnica Oskara, nije želela da igra običnog čoveka. Privukla ju je mogućnost da istraži biće koje nije imalo detinjstvo, koje ne poznaje ljudske granice i koje se kreće gotovo životinjski, nepredvidivo. Olven nije metalni robot: upravo je njena prividna prirodnost uznemirujuća.

Za Hanter Šejfer ovo je i ulazak u zahtevniju akcionu priču. Na nedavnom razgovoru za „Vajerd“ govorila je o fizički napornom snimanju i pomoći koju joj je pružala Mišel Jeo, glumica čija je karijera izgrađena i na izuzetnoj telesnoj disciplini. Njihov odnos spaja dve generacije glumica i dva odgovora na pitanje može li se sloboda osvojiti preuzimanjem uloge nekadašnjeg tlačitelja.

Autorka i glavna scenaristkinja Silka Luisa, poznata po seriji „Shining Girls“, izabrala je da se ne osloni na nostalgiju. Ridli Skot, reditelj originala, učestvuje kao izvršni producent, a prve dve epizode režira Džonatan van Tuleken, koji je radio na „Šogunu“. Ipak, novi projekat nije zamišljen kao prosto produženje priče o Dekardu ili policajcu K-u. Mogu ga pratiti i gledaoci koji nisu videli prethodne filmove, dok će poznavaoci prepoznati nasleđene motive.

A upravo je izgled tog sveta jedan od najzanimljivijih zaokreta. Skotov Los Anđeles bio je grad večite kiše, neona i dima. Deni Vilnev je u „Blejd raneru 2049“ toj slici dodao hladnoću, pustoš i gotovo opipljivu tišinu. Luisa je za novu seriju opisala drugačiju ideju – „sunčani noar“. Grad budućnosti ostaje opasan, ali više ne mora da se skriva samo u mraku. Jako svetlo, vrućina i duboke senke jednako su neprijatni kao večita kiša. U ovom gradu zločin se događa i usred dana.

Iza futurističkih kulisa krije se vrlo stvarna Evropa. Veliki deo serije sniman je u Češkoj: u praškim studijima „Barandov“, na industrijskim lokacijama, u nekadašnjim rudarskim prostorima i oko elektrane kod Mjelnika. Prema podacima Češke filmske komisije, produkcija je tamo imala 114 snimajućih dana, od čega 73 u „Barandovu“. Češka komisija je ranije navela ulaganje od oko 1,8 milijardi kruna u lokalnu produkciju. Budući Los Anđeles nastajao je među evropskim fabričkim halama.

Ipak, iza spektakla stoji paradoks. Replikanti su preuzeli grad od ljudi koji su ga iscrpli, zagadili i doveli do ivice ekološke propasti. Luisa je objasnila da njeni novi vladari pokušavaju da poprave ono što su tvorci uništili. Zato serija ne nudi samo jednostavnu sliku pobune mašina protiv ljudi. Možda su oni koji su podigli revoluciju sposobniji da sačuvaju planetu. Ali ako planetu obnavljaju pretvarajući ljude u podređenu klasu, ostaje pitanje koliko je njihov novi poredak pravedniji od starog.

To je i razlog zbog kojeg „Blade Runner“ i posle više od četiri decenije deluje savremeno. Filip K. Dik je još 1968. objavio roman „Sanjaju li androidi električne ovce?“, iz kojeg je izrastao prvi film. Njegova dilema nije bila samo može li se napraviti biće slično čoveku, već ko ima pravo da presudi da ono nema osećanja, sećanja i dostojanstvo. Danas, kada se o veštačkoj inteligenciji razgovara gotovo svakodnevno, lako je poistovetiti replikante sa softverom. Ali u ovom svetu oni su zamišljeni kao biološki stvorena, osećajna bića, a ne kao programi na ekranu.

Nova serija zato dolazi u neobičnom trenutku. Stvarni svet tek raspravlja koliko odluka treba prepustiti inteligentnim sistemima, dok fikcija zamišlja budućnost u kojoj je vlast već promenila ruke. Skotov film postavljao je pitanje može li veštačko biće biti čovek. „Blade Runner 2099“ ide korak dalje: može li čovek sačuvati ljudskost kada više nije najmoćnije biće na planeti? Odgovor će publika tek videti, ali sama promena perspektive dovoljna je da opravda povratak u ovaj uznemirujući univerzum.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
broken clouds
10°C
16.11.2026.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve