Svet
29.03.2022. 07:10
Đoko Kesić

Strah od sutrašnjice

Hoće li biti novog rata u BiH? Pitali smo običan svet

Sarajevo
Izvor: Shutterstock

Bosna i Hercegovina je nesrećna zemlja, bez jasnog cilja kojem teži, bez dovoljno razuma da definiše svoj politički i civilizacijski oblik danas, i 27 godina posle građanskog rata živi u strahu od novog rata.

Mada novi rat u nekom navijačkom promiskuitetno političkom miljeu u Sarajevu i priželjkuju, običan svet, kako Bošnjaci tako i Srbi i Hrvati, strahuje od novih ratnih sukoba, a sve to snažno podgreva rat u Ukrajini. Ta sumorna slika budućnosti ove dejtonske državne skalamerije, koja tumara uz tri suprotstavljena konstitutivna interesa i činjenicu da su joj ustav pisali i državnu zastavu kreirali u inostranstvu, danas daje krajnje jasnu stvarnost da mladi i obrazovani svet jedva čeka da pobegne u inostranstvo.

"Oni će meni, nema Bosne"

Intervju Josip Pejaković

Josip Pejaković

Intervju Josip Pejaković

29.04.2021. 13:37

"Oni će meni, nema Bosne"

U suštini, Bosna i Hercegovina je danas u istoj odori u kojoj je bila uoči građanskog rata početkom devedesetih! Na stranu muslimana iliti Bošnjaka (kumstvo se pripisuje Benjaminu Kalaju, mađarskom Jevrejinu iz vremena Crno-žute monarhije s početka 20. veka) opet staju moćne zapadne zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama na čelu i njihovi mediji – uglavnom u načelnom narativu. U Sarajevu ne razumeju da je Zapad posle Dejtona ostavio BiH kao razgrađeno dvorište koje ekonomski nije pomogao makar toliko da napravi ni mali napredak.

Od čega strahuje običan svet u BiH, svet koji nema kurentno obrazovanje za odlazak u inostranstvo i oni mlađi kojima je građanski rat razbucao život u temelju, od obrazovanja do socijalne nade? Danas su mahom bez zaposlenja i životare od roditeljskih penzija ili sličnih donacija.

Sticajem okolnosti ovih dana boravio sam u Livnu i Glamoču. Livno je grad sa većinskim hrvatskim, a Glamoč sa većinskim srpskim življem. Evo šta smo zabeležili.

Miloš B., penzionisani bravar iz Glamoča, svoj strah od rata vidi u istorijskom narativu da se ratna događanja "na ovim prostorima“ obnavljaju svakih tridesetak godina: "Mi smo prokleti ponavljači krvave istorije. Zašto nam se to događa? Pa glupi smo, nasedamo na ekstremnu nacionalističku retoriku lidera sva tri tzv. konstitutivna naroda u BiH i nije nam prvi put. Ljudi iz sopstvene gluposti ne vide da živimo kao puki siromasi. Imamo toliko da jedva preživljavamo, a da nije baštice i njive, ne bismo preživeli.

Mi pripadamo Federaciji, tako je odlučio Slobodan Milošević, što danas nije ni bitno. Uglavnom, jednako loše žive ljudi u Republici Srpskoj, kao i u Kantonu 10 kojim gazduju Hrvati. Ako neće biti rata, zbog čega Britanija šalje u Bosnu hiljadu svojih vojnika?“

Sulejman Z., iz jednog sela u okolini Glamoča, živeo je do pre neku godinu u Švedskoj pa se vratio.

"Imam dobru penziju koju sam najvećim delom zaradio u Švedskoj. Ali nekako me je sramota zbog toga što ne živim u oskudici kao moje komšije i prijatelji iz detinjstva. Ljudi se doslovce bore da prežive, mučan je taj život, ali me sve to zbunjuje. Svi pričaju o politici sa jednakom nacionalnom strašću kao pre rata, sve okolo je poklopila atmosfera koja ne miriše na dobro. Pričam sa njima i kažem im da sam u inostranstvu naučio da tamo svet politiku gleda prvenstveno kroz prizmu kako živi. Tako i glasa. Istina, pričam im i to da politički birači u Norveškoj razmišljaju o državnim interesima, ali da to iskazuju kroz valjanost posla koji rade, kroz humanitarni rad i pomoć onima kojima je ta pomoć potrebna, prvenstveno zbog teških bolesti i brige o deci koja su ostala bez roditelja, o čemu dodatno brigu vodi država“, priča Sulejman.

"Ko da ratuje danas i zbog čega? Ratovali smo svi, svako u svojoj vojsci i sa ’idejom’ da ginemo da deci bude bolje. Kakva iluzija? Danas je svima jasno da rat nikome dobra nije doneo. Ljudi izginuli, zemlja razorena, deca ostala siročad koja danas gledaju kako da pobegnu iz ove proklete zemlje. Pametno, jer ovde im niko ne nudi nimalo bilo kakve nade, mladi odlaze, sela i gradovi se prazne, ostala su mahom starčad… Pa ko će da ratuje i sa kojim iluzijama? Nema ništa od toga“, kategoričan je Milan iz Glamoča, inače Hrvat.

Bosanski ćorsokak

Novi izborni zakon

bosna

Novi izborni zakon

18.02.2022. 12:05

Bosanski ćorsokak

Za razliku od Glamoča, Livno je oduvek bilo okrenuto svetu. Iz Livna su još pre Drugog svetskog rata odlazili ljudi u svet, zapošljavali se od Nemačke i Francuske pa do Argentine. A tek u vremenima kad je Broz dogovorio sa Vilijem Brantom da Nemačka zaposli ne mali broj naših polukvalifikovanih i kvalifikovanih ljudi...

Livnjak G. Huskić, elektroinženjer u penziji, kaže da su politička događanja u BiH uvek bila nepredvidiva: "Hoće li biti novog rata ili ne, niko zasigurno ne zna. Samo znam da se u BiH uvek događaju ona politička rešenja koja zdrav razum ne predviđa. Zbog čega ovo govorim? Sumnju mi unosi činjenica da se visokom politikom bave ljudi koje poznajemo dosta dobro, i malo koga bih od njih pozvao da popijemo kafu. Ali oni su se od politike obogatili, pa sad nacionalizmom brane svoje bogatstvo. Ta politika je ovu zemlju i dovela do granice netrpeljivosti koja podrazumeva mržnju, opet sa nacionalnim i verskim predznakom. Ja na to ne pristajem, što ne znači da većina ne prihvata ovakav narativ“, kaže Huskić.

Davor V. ima mali biznis u Livnu. Suvlasnik je u skromnoj prodavnici mešovite robe.

"Deca su mi u Nemačkoj, lepo su se snašla, kao i mnogi iz Livna. Bez obzira na različita predubeđenja, mi smo vispren i radan svet. A hoće li biti rata, to bi valjalo pitati velike zemlje bez kojih se ni prethodni rat ne bi dogodio. Mene brine što se iz Livna u poslednjih desetak godina iselilo više od 10.000 ljudi. Nisu otišli samo mladi. Nama Hrvatima iz BiH Hrvatska je dala pasoše, pa sa dokumentima EU možemo da tražimo posao širom sveta. U početku svi smo bili oduševljeni, a danas to mnogi gledaju kao lošu uslugu. Jer, ovde za radnog čoveka ima posla i zarade… U BiH je opet aktuelno političko gloženje po nacionalnim linijama. Mediji diktirani voljom Zapada truju narod, a mene brine pitanje da li je nas Hrvate u BiH Zagreb pustio niz vodu pa nećemo kao konstitutivni narod dobiti svoj prostor i svoj entitet. Ako dođe do rata, gde ćemo mi Hrvati?“

Medijska slika iz Sarajeva prevazišla je predratnu retoriku iz devedesetih. Svi mediji targetiraju Srbe kao glavne krivce za sve loše što se događa u BiH, a da nema Milorada Dodika, sve bi procvetalo. Dodik koji je tražio da se Srpskoj vrate nadležnosti predviđene Dejtonom, a koje stoje i u Ustavu BiH, kako u Briselu i Londonu tako i u Sarajevu, baš "Dodik ruši Ustav zemlje i rastače dejtonsku BiH“.

Milorad Dodik 28.3.2022.
Izvor: EPA / FEHIM DEMIR

Iz Banjaluke uzvraćaju koliko imaju snage i drže se naravno srpskog gledišta. Zanimljivi su zapisi televizije koja je franšiza CNN-a gde domaćice na ulici pozivaju državno vođstvo da BiH bude "građanska država“. A Al Džazira preporučuje da se 500 novih vojnika iz sastava mirovnih snaga rasporedi u distrikt Brčko i okolinu, kako bi u "ključnom trenutku“ prekinuli putnu komunikaciju između istočnog i zapadnog dela Republike Srpske…

Ako bismo sabirali utiske sa ovog putešestvija, zaključak bi glasio da običan svet u BiH nije za rat. Ali istorijski narativ kaže da se taj svet nikad nije ni pitao za slične odluke koje su redovno završavale na slepim kolosecima naše slavne istorije.

Siniša Ljepojević, dugogodišnji dopisnik Tanjuga iz Londona i autor više zapaženih knjiga, slovi za dobrog poznavaoca Zapada i zemalja Balkana i veruje da ne postoje zaista uslovi za ratni sukob u Bosni i Hercegovini. "Ne samo što na srpskoj strani ne žele rat, ne žele ga ni Muslimani, pa ni Hrvati, oni su mali pa nije problem. Može biti incidenata, ali rat – ne. Problem su mediji koji podgrevaju tu ratnu priču. U Sarajevu, ali i u Banjaluci.“

Na opasku kako je opšti utisak da su sarajevski mediji još poganiji nego pre građanskog rata, Ljepojević, koji inače živi u Londonu, odgovara da redovno prati i sarajevske i hrvatske i srpske medije i tvrdi da je "pozadina svega upakovana u antirusku kampanju“.

"Na Zapadu veruju, što je donekle i tačno, da je RS jedna jaka pozicija Rusije. A i politički je RS, barem ova vladajuća ekipa, opredeljena za savezništvo sa Rusima. To savezništvo je nekoliko puta sa ruske strane proveravano i procena je da je to stvarno savezništvo. Ali za rat, verujem, da to nije dovoljno“, kaže Ljepojević.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Bio im je potrebniji rat nego miran razlaz
Jugoslovenska armija, tenk, Vukovar

Ne ponovilo se...

14.10.2021. 06:05

Bio im je potrebniji rat nego miran razlaz

Da li je Josip Broz bio baš tako veliki državnik, zbog čega su mnogi, a prvenstveno Srbi, skloni i danas, 41 godinu posle njegove smrti i 30 godina nakon logične propasti njegove države, da ga slave kao krsnu slavu?
Close
Vremenska prognoza
scattered clouds
9°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve