Neočekivan potez
Kurtijev neuspeli blef
Politička situacija na Kosovu iz dana u dan je sve komplikovanija i kako vreme prolazi postaje sve jasnije da su jedino rešenje novi izbori.
Parlamentarni izbori održani 9. februara 2025. godine, prvi redovni od 2008. godine, jasno su pokazali da je vreme parlamentarne stabilnosti završeno. Ovi izbori uspostavili su novi odnos snaga na političkoj sceni, gde Samoopredeljenje više nije dominantna sila. Istovremeno, izborni rezultati ogolili su sve slabosti unutrašnje politike Aljbina Kurtija u poslednje četiri godine. Neprekidno vređanje opozicije ostavilo ga je u poziciji bez koalicionih partnera pa je sada prepušten isključivo sopstvenim glasovima, koji mu nisu dovoljni.
Sve što se kasnije dešavalo, od neuspešnih pokušaja konstituisanja prištinskog parlamenta do propalih međustranačkih pregovora, samo su refleksija dubljeg političkog zastoja koji je nemoguće rešiti razgovorima. Vreme pravljenja koalicija je prošlo i kosovski političari uveliko su u niskom startu spremni za novu izbornu trku.
Bez obzira na to što se Samoopredeljenje nalazi u nezavidnoj situaciji, Aljbin Kurti je još uvek političar koji smatra da drži konce u svojim rukama i koji je odlučan da zadrži vlast, koliko god situacija bila nepovoljna.
Negde između iščekivanja da li će Hadžiju biti izabrana za predsednicu Skupštine Kosova i neizvesnosti da li će se Fatmir Ljimaj prikloniti Samoopredeljenju, Kurti je odlučio da povuče potez. Neočekivan potez.
Naime, lider Pokreta Samoopredeljenje, poslao je pismo lideru DSK, Ljumiru Abdidžikuu, u kojem je zatražio formiranje vladajuće koalicije.
"Kao predsednik Pokreta Samoopredeljenje i vršilac dužnosti premijera Republike Kosovo, zainteresovan sam i spreman da postignem politički sporazum sa LDK“, navodi se u Kurtijevom pismu, prenosi Koha.
"Naravno da imamo razlike u političkim uverenjima i vladajućim politikama, ali koalicije se formiraju upravo između onih koji imaju razlike, stavljajući prava i potrebe države i građana kao prioritet“, navodi se, između ostalog, dalje u pismu.
Kurti je u pismu na kraju dodao:
"Mogli bismo čak i da idemo na nove izbore gde bi se malo šta moglo promeniti za LDK, a onda bismo morali ponovo da sedimo zajedno za koaliciju LVV ‒ LDK! Zašto bismo to radili kasnije, kada to možemo da uradimo sada? Zašto bismo uopšte imali par izbora za istu koaliciju? Naravno, najbolje bi bilo da se sastanemo i razgovaramo i diskutujemo o njima kao zreli političari koji budućnosti države i društvenom napretku daju prioritet iznad svega ostalog“, zaključuje se u Kurtijevom pismu.
Pismo koje je Kurti poslao Abdidžikuu izazvalo je veliku pažnju javnosti i nametnulo brojna pitanja. Ono koje dominira jeste – zašto baš sada, tri meseca nakon održavanja parlamentarnih izbora. Odgovor na ovo, ali i na ostala pitanja potrebno je tražiti baš u tajmingu, odnosno u trenutku kada je pomenuto pismo poslato.
Kurti je apsolutno svestan aktuelne političke situacije. Izbori su pokazali da Samoopredeljenje, uprkos pobedi, nema više političku moć da može samo da formira stabilnu vladu, a neuspešni pokušaji konstituisanja skupštine dodatno su oslabili njegovu poziciju. Sa druge strane, opozicija, za razliku od nekih prethodnih godina, ima pozamašan politički kapital u svojim rukama sa tendencijom rasta.
Ukoliko bude želeo da zaustavi rast opozicije, pre svega Demokratskog saveza Kosova, Kurti će morati da postupa drugačije od očekivanog i već viđenog. Moraće da menja imidž.
Time što je Kurti, makar formalno, pružio ruku ljutim protivnicima koje je do juče vređao svakom ukazanom prilikom, lider Samoopredeljenja prebacio je loptu upravo u dvorište Demokratskog saveza Kosova, kome je dosadašnja situacija u kojoj se Kurti muči da prikupi neophodnu većinu za formiranje vlade, savršeno odgovarala.
Ista ta javnost koja je do juče gledala lidera Samoopredeljenja kako sve dublje tone u političko blato koje je sam stvorio i krivila ga za višemesečnu blokadu institucija, odjednom je dobila pomirljivog Kurtija koji nudi izlaz iz političke krize.
Tako je Kurti, svojim manevrom, teret odluke prebacio na leđa Demokratskog saveza Kosova. Postavio je pravila igre za koja je mislio da sigurno dobija.
Ukoliko DSK pristane, Kosovo izlazi iz političke krize, a spasilac bi bio upravo onaj koji je prvi pružio ruku. Ovakav scenario bi istog trenutka prepolovio političke zalihe DSK i trajno osujetio bilo kakvu priliku za rast rejtinga. Sa druge strane, ukoliko Abdidžiku odbije, lider Samoopredeljenja će moći da kaže da je DSK taj koji ne želi izlaz iz višemesečne krize.
Verovati u iskrene namere Aljbina Kurtija i priču da zaista želi stabilnu koaliciju sa DSK, bilo bi previše naivno. Kurtijev cilj je bilo nešto drugo ‒ staviti glavnog opozicionog lidera u situaciju da nijedan odgovor ne zadovolji potrebe javnosti.
Naravno, bili su toga svesni i u redovima Demokratskog saveza Kosova i znali su da ne mogu da odgovore samo sa – hvala na ponudi, ali ona ne dolazi u obzir.
Zbog toga su na dobronameran predlog odgovorili dobronamernim predlogom.
Naime, predsednik Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku predložio je formiranje prelazne vlade i pozvao političke stranke na sastanak povodom te inicijative.
"Dobio sam pismo od predsednika Pokreta Samoopredeljenje i, podstaknut obzirnošću prema glasačima te stranke, osetio sam potrebu da ponovo iznesem naše stavove i uverenja u vezi sa pitanjima koja su u tom pismu pokrenuta. DSK, imajući u vidu četvorogodišnje zastoje, mislim na ugrožene saveze, ugrožavanje nacionalne bezbednosti, ocenjuje da je saradnja sa gospodinom Kurtijem nemoguća“, naglasio je Abdidžiku.
On je istakao da se Kosovo nalazi u dubokoj institucionalnoj krizi, upravo zbog delovanja Samoopredeljenja.
"I rešenje ove blokade DSK smatra neophodnim. Predlažemo pokretanje jednog novog političkog procesa. U skladu s tim, DSK predlaže početak tog procesa sa svim partijama, radi formiranja nacionalne prelazne vlade“, izjavio je Abdidžiku, pozvavši Kurtija i ostale političke lidere na sastanak povodom te inicijative kako bi ponudili rešenje.
"To bi bila vlada sa ograničenim mandatom, sve do izbora novog predsednika“, zaključio je Abdidžiku.
Njegov predlog odmah je pozdravio Ramuš Haradinaj. Lider Alijanse za budućnost Kosova rekao je da predlog "nije loš“, ali je istakao da se on lično zalaže za formiranje vlade opozicije.
Kao što je teško poverovati da je Kurti zaista iskreno mislio da će DSK prihvatiti njegovu ponudu, još je teže poverovati da, sa stanovišta odnosa političkih stranaka na Kosovu, Abdidžiku veruje da će njegov predlog naići na odobrenje.
Ali to na kraju krajeva nije ni važno. U ovom trenutku važno je samo to kako se predstaviti u javnosti.
Kurtijevim blefom, i Abdidžikuovim nenasedanjem na isti, Kosovo je zakoračilo u novu fazu koja je očigledno priprema za nove izbore. Sledi taktiziranje u kojem će, pre svega opozicioni politički lideri, pokušati da zadrže svoju poziciju među glasačima, čekajući novu Kurtijevu grešku.
Situacija je takva da vreme prvi put ne radi za Samoopredeljenje, već je ono na strani kosovske opozicije. Formiranje nestabilne vlade trenutno više odgovara Kurtiju nego konkretno opozicionim partijama koje će, ukoliko do njih zaista dođe, u boljoj atmosferi dočekati nove izbore.