Aktuelno
Na Kosovu miriše na nove izbore
Od trenutka kada su objavljeni konačni rezultati izbora na Kosovu postalo je jasno će Aljbin Kurti imati velike poteškoće prilikom formiranja nove vlade.
Već 10. februara moglo je da se pretpostavi da pobeda Samoopredeljenja nije dovoljno ubedljiva da bi mogla da otkloni sve potencijalne probleme u budućnosti. Tako je i bilo. Kompleksnost političke situacije na Kosovu ovih dana najbolje se oslikava kroz pokušaje izglasavanja predsednika skupštine.
Prema zakonima kosovskih institucija stranka koja je osvojila najviše glasova na izborima, u ovom slučaju Samoopredeljenje, stiče pravo da predloži predsednika skupštine. Kurti i njegovo Samoopredeljenje ovo pravo su iskoristili više puta iznova i iznova pokušavajući da obezbede većinu u skupštini kojom će izglasati svoju poslanicu Aljbuljenu Hadžiju za predsednicu parlamenta. Svaki pokušaj završio se neuspešno.
"Samoopredeljenje predlaže ono što je oduvek bio naš predlog. Molim vas sve da to podržite i da izađemo iz ove blokade“, moglo je da se čuje na poslednjoj konstitutivnoj sednici koja je odložena.
Sednici je prisustvovalo 117 narodnih poslanika, a u glasanju je učestvovalo ukupno 106. Za je glasalo 57 poslanika, protiv je bilo 46, a uzdržana su bila tri poslanika zbog čega predloženi kandidat koga je predložilo Samoopredeljenje nije izglasan.
Trojica poslanika Socijaldemokratske inicijative bila su uzdržana, dok devet poslanika Srpske liste uopšte nije učestvovalo u glasanju.
Jedan glas za dao je poslanik Veton Beriša iz Egipatske liberalne partije, ali to nije bilo dovoljno da se pređe cenzus potreban za izbor na čelo Skupštine.
Na sednici u petak, stanje je ostalo nepromenjeno – Samoopredeljenje ne odstupa od svog predloga, a opozicija nastavlja da uskraćuje podršku. Pata karta.
Trenutna politička situacija rezultat je svega onoga što je viđeno u predizbornoj kampanji. Još tada je stvoren nepremostiv jaz između Samoopredeljenja i čitave opozicije. Kurti, očigledno, u tom trenutku nije dovodio u pitanje ubedljivu pobedu na izborima, pa se nije ni trudio da ostavi odškrinuta vrata opoziciji za neki potencijalni dogovor. Sa druge strane, kosovska opozicija je posle izbora u situaciji da ne mora da moli, već može ambiciozno da misli na političku budućnost koja bi joj svakako bila ugrožena ukoliko napravi dogovor sa Samoopredeljenjem.
Ipak, sve je to sada prošlost. Danas se nameće ključno pitanje: koji scenariji stoje pred Kosovom? Odgovor se svodi na dve opcije – novi izbori ili politička trgovina.
Trenutno, politička trgovina ogleda se u pokušajima Samoopredeljenja da obezbedi potrebnu većinu za formiranje nove vlade pridobijanjem podrške pojedinaca iz opozicije. Čini se da je najbliži "preletanju“ u suprotan tabor Fatmir Ljimaj, lider Socijaldemokratske inicijative.
Koliko god bi Kurti želeo novu vladu samo sa nesrpskim manjinama, realnost je takva da mu je potreban još koji poslanik. Kao rešenje nameće se upravo Ljimaj jer je upravo on, za razliku od drugih partija koje su bile u opoziciji u prethodnom sazivu, više puta isticao da ne postoje crvene linije ni za jednu stranku. Njegova nedavna izjava ide u prilog ovoj pretpostavci.
Nakon neuspeha u izboru predsednika Skupštine Kosova, lider Socijaldemokratske inicijative izjavio je da trenutna politička situacija podseća na "igru živaca“, ističući da Kosovo ne sme sebi da dozvoli institucionalni vakuum i da je hitno potrebno formiranje stabilnih institucija, ističući da se nada da će se stvari promeniti u narednim danima.
"Istina je da je to pomalo kao igra nerava, ali verujem da ćemo svi raditi na tome da se izvučemo iz ove situacije i da Kosovo dobije svoje institucije. Jedna stvar za koju moramo da budemo jasni: važnije od svega je to što Kosovo nema luksuz da ostane bez institucija. Nadam se da će ova situacija biti rešena što je pre moguće“, poručio je Ljimaj.
Dodatno ulje na vatru dolio je Ramuš Haradinaj nedavnom izjavom da je prekinuo svaku saradnju sa Ljimajem, uz obrazloženje da je pomenuti "u stalnoj komunikaciji sa Aljbinom Kurtijem“.
"Ljimaj je u stalnoj komunikaciji sa gospodinom Kurtijem, a mi smo odlučni da budemo opoziciona vlada“, dodao je Haradinaj.
Predsednik Alijanse za budućnost Kosova naveo da je Ljimajev stav pogrešan i dodao je da "nije bilo potrebe da se odvajaju“.
"Sa mnom je završena saradnja, neću njegova tri glasa. Nikada nismo razgovarali o tome da neko od nas ode sa prevarantom“, rekao je nedavno Haradinaj.
Kurtiju bi baš ta tri glasa, koja Haradinaj ne želi, mnogo značila jer bi mu obezbedila potrebnu većinu za formiranje nove vlade. Vlade na klimavim nogama, ali uslov bi bio ispunjen.
Dok se Kurti očigledno bavi računicom, iz Demokratske partije Kosova tvrde da su spremni da preuzmu odgovornost za formiranje nove vlade ukoliko Samoopredeljenje u tome ne uspe.
"Demokratska partija Kosova i dalje će biti faktor stabilnosti, garant ustavnog poretka i snažan glas interesa građana. Posvećena demokratiji, izgradnji države i razvoju, DPK je spremna da preuzme odgovornost za formiranje nove vlade, sa premijerom Bedrijem Hamzom, i sa jasnim ciljevima da vrati državu na pravi put, put razvoja“, navodi se u saopštenju DPK-a.
Sličan stav iznela je i druga opoziciona stranka po snazi Demokratski savez Kosova, ističući da je to što kosovski parlament nije konstituisan samo "potvrda da Samoopredeljenje nema neophodnu parlamentarnu većinu za formiranje novih institucija“.
"Uprkos nemilosrdnim naporima da se pritiskom i sumnjivim proračunima utiče na volju poslanika, realnost je jasna, Samoopredeljenje nema glasove. I ta činjenica ne može se sakriti iza proceduralnih akrobacija ili poslaničkih improvizacija. Svako ko tvrdi da upravlja zemljom mora da dobije najmanje 61 glas. Svaki pokušaj promovisanja političkih agendi bez ove većine predstavlja narušavanje demokratije i kršenje pravila parlamentarne igre“, ističu u DSK-u.
Dok Samoopredeljenje, po svemu sudeći, "koketira“ sa Ljimajem, a opozicija najavljuje ofanzivu, stiče se utisak da ni jedna ni druga strana ne žele vlast po svaku cenu. O tome, verovatno, najbolje govori i činjenica da je od izbora prošlo više od dva meseca, a da situacija na političkoj sceni Kosova nije ništa jasnija nego na primer 10. februara. Ni jednima ni drugima se ne žuri da se brzo reši postojeća kriza.
Razlog što ni jedni ni drugi preterano ne "grizu“ jeste to što su svesni da formiranje nove vlade u ovakvoj raspodeli snaga ne bi donelo nikakvu političku stabilnost. Naprotiv, stanje bi bilo podjednako problematično.
Zbog toga ne treba odbacivati mogućnost novih izbora već na leto. Ova opcija dobija dodatnu težinu ukoliko se uzmu u obzir poslednja dešavanja na Kosovu, odnosno nova akcija zatvaranja preostalih srpskih institucija.
Kosovska policija nedavno je sprovela akciju u kojoj je prvo plombiran objekat novog javnog komunalnog preduzeća u Štrpcu, koje je radilo u sistemu Republike Srbije. Slična akcija sprovedena je i u Leposaviću, gde su pripadnici policije ušli u zgradu u kojoj su funkcionisale četiri službe Republike Srbije: Zavod za zdravstveno osiguranje, PIO fond, Kopaonik put i Zavod za zapošljavanje. Sve su zatvorene, osim Zavoda za zdravstveno osiguranje, čijim je radnicima dat rok od sedam dana da napuste prostorije. Zaposleni u ostalim službama odmah su napustili objekte.
"Očigledno je da je ovaj potez odlazeće vlasti u Prištini sračunat pokušaj da se skrene pažnja sa sopstvene nesposobnosti da obezbede političku stabilnost i izaberu predsednika skupštine. Umesto da se bave rešavanjem gorućih problema svojih građana, oni nastavljaju sa kampanjom pritiska i zastrašivanja nad Srbima“, naglasila je Srpska lista.
Kako se dodaje, "upadi u institucije PIO fonda, Nacionalne službe za zapošljavanje, Komunalnog preduzeća te Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, koje predstavljaju kičmu opstanka našeg naroda na ovim prostorima predstavljaju direktno kršenje svih dogovora, uključujući i Briselski sporazum i jasno pokazuju da je cilj Prištine potpuno iseljavanje Srba i gašenje svega što nosi obeležje srpskog identiteta“.
Dok Srpska lista nastavlja da se obraća međunarodnoj zajednici i Srbima putem saopštenja, sprovedene akcije kosovske policije ne predstavljaju nikakvu novost. Ono što je zanimljivo jeste njihov momentum, koji bi mogao mnogo toga da govori.
Nemoguće je zanemariti da je Kurti skoro celu svoju predizbornu kampanju usmerio na isticanje tvrdnje da je sever Kosova stavio pod kontrolu. Takođe, dobro je poznato da, u trenucima političke krize, često poseže za kartom nacionalizma, što naročito pogađa Srbe. Danas, kada je budućnost nove vlade neizvesna, deluje kao da Kurti već priprema teren za nove izbore, koristeći, po svemu sudeći, isti dobro poznati i isprobani recept.