Vesti
14.07.2023. 16:10
Marko R. Petrović

Crna Gora

Ja tebi Sveta, ti meni Kosovo

1
Izvor: Instagram @buducnostsrbijeav

"Okrećemo novi list. Srbija je prijatelj Crnoj Gori i Crna Gora je prijatelj Srbiji.“ Ova rečenica koju je tokom prve posete Beogradu u svojstvu predsednika Crne Gore izgovorio Jakov Milatović možda je i najvažnija poruka upućena posle njegovog susreta sa srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem.

Sedam godina prošlo je od kako je jedan crnogorski predsednik zvanično boravio u Beogradu. Poslednji je 2016. godine na Andrićev venac dolazio Filip Vujanović, inače rođeni Beograđanin. Za nekadašnja "dva oka u glavi“, kako su zvali Srbiju i Crnu Goru, to je zaista poražavajuće.

Stvari izgledaju još gore ukoliko se gledaju ukupni odnosi između Beograda i Podgorice koji su, praktično, još od 1996. godine, kada je Milo Đukanović i formalno okrenuo leđa Slobodanu Miloševiću, neprestano bili na klackalici, često izuzetno loši, ali nikad dovoljno dobri.

Nekakav napredak napravljen je u prethodne tri godine, zapravo od avgusta 2020. godine, kada je Demokratska partija socijalista izgubila na izborima. Oba premijera Crne Gore koji su od tada imali priliku da sastave vladu (Zdravko Krivokapić i Dritan Abazović) dolazili su u zvanične posete Beogradu, a sada je tu priliku iskoristio i novi predsednik Jakov Milatović.

Značajno je i to što je Milatović upravo Beograd izabrao kao svoju prvu regionalnu stanicu, iako i dalje u Podgorici postoje mišljenja da je preimućstvo ipak trebalo da da nekom od regionalnih NATO partnera – Zagrebu, Tirani ili Skoplju, pa možda čak i Prištini.

Konkretni potez koji bi i formalizovali to "okretanje lista“ tek bi trebalo da uslede. Reč je, pre svega, o ponovnom imenovanju ambasadora. Imali su ih Beograd i Podgorica i ranije, ali zbog raznih nesuglasica trenutno nemaju takvu vrstu diplomatskih odnosa.

Sada su se Vučić i Milatović dogovorili da to pitanje reše u najskorije vreme. Što se tiče Beograda, to bi teoretski moglo da bude završeno za desetak dana. Osim ukoliko, naravno, Srbija ne bude ponovo imenovala Vladimira Božovića, koji je već jednom proglašen za "personu non grata“ u Crnoj Gori novembra 2020. godine. I mada je tu odluku donela vlada koju je kontrolisao DPS, ni Krivokapićev ni Abazovićev kabinet potom nisu našli za shodno i, očigledno, oportuno da tu odluku povuku.

S druge strane, kada je reč o imenovanju novog ambasadora Crne Gore u Srbiji, umesto nekadašnjeg Tarzana Miloševića, svari su malo komplikovanije, ali pre svega zbog situacije unutar same Crne Gore. Podgorica, naime, još nema novu vladu koja bi imala puni kapacitet jer na izborima koji su održani 11. juna niko nije osvojio dovoljno glasova kako bi u parlamentu imao komotnu poslaničku većinu za izbor nove izvršne vlasti.

Jednom kada se to dogodi, biće moguće i imenovanje ambasadora. U međuvremenu, moguće je da će uskoro da bude održana zajednička sednica dve vlade. To se, takođe, nije desilo godinama, a radiće se i na uspostavljanju zajedničkog platnog prometa.

I to bi, otprilike, bilo to, kada je reč o nekakvom napretku u odnosima između Srbije i Crne Gore. Sve ostalo i dalje spada u zonu onih pitanja oko kojih se "slažemo da se ne slažemo“.

Tako, na primer, Podgorica još nema odgovor iz Beograda što ovdašnje vlasti ne isporučuju Svetozara Marovića, nekadašnjeg predsednika Državne zajednice Srbija i Crna Gora, a nekada baš davno trećeg iz čuvene trojke "nemoj neko da nam dira Sveta, Mila i Momira“.

Uhapšen je u Crnoj Gori 15. decembra 2015. po optužbama za korupciju, a dve godine kasnije je zamrznuta sva njegova imovina i imovina njegove porodice.

Neposredno pre nego što je proglašen krivim 2017. godine, i osuđen na tri godine i deset meseci zatvora, Marović, koji je u Crnoj Gori označen i kao "šef budvanske kriminalne grupe“, prebegao je u Srbiju, a crnogorske vlasti godinama traže njegovo izručenje.

"Moje mišljenje je da svako ko je krivično kažnjen, među kojima i Marović, treba da odsluži kaznu. Dobio sam uverenje da će se Srbija odgovorno odneti povodom ovog pitanja“, diplomatski je odgovorio Milatović na novinarsko pitanje.

Vučić je rekao da je Milatović u tri navrata pomenuo Marovića i obećao da će Srbija "pružiti odgovarajuće i ozbiljne odgovore“.

Ukazao je, međutim, da Beograd "boli“ crnogorsko priznanje nezavisnosti Kosova, kao i "proterivanje ambasadora“ Srbije iz Crne Gore.

S druge strane, Podgorica ni ne pomišlja da, kao možda znak dobre volje, povuče priznanje Kosova i Metohije.

"Nemamo iste stavove o nekim pitanjima, a Kosovo je jedno od njih. Ali moramo da se stavimo u cipele jedni drugih i da otvoreno razgovaramo. Moramo biti i ljudi i dovoljno politički pismeni da razumemo poziciju Srbije“, rekao je predsednik Crne Gore u Beogradu. Istakao je da je Vučić uradio mnogo na deeskalaciji sadašnjih napetosti na severu Kosova i dodao: "Za tango je potrebno dvoje.“

Osim po pitanju kosovskog problema, Beograd i Podgorica razilaze se u još nekim tačkama u spoljnoj politici.

Srbija je, na primer, još 2007. godine proglasila vojnu neutralnost. Deset godina kasnije, međutim, 2017. godine, Crna Gora je pristupila NATO savezu.

Posle početka rata u Ukrajini, Crna Gora je, kao i ogromna većina evropskih država, uvela sankcije Rusiji. Srbija nije pa su mnogi počeli da dovode u pitanje njenu "političku neutralnost“.

Ima, međutim, i zajedničkih spoljnopolitičkih imenitelja za Srbiju i Crnu Goru. To su evrointegracije. Na "briselskoj skali napretka“, Crna Gora slovi za trenutno najuspešniju u smislu usklađivanja sa evropskim zakonodavstvom i standardima. To im, međutim, mnogo ne pomaže jer iz Brisela stalno ponavljaju stav o zajedničkom ulasku zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju – i to u dalekom budućem vremenu, bez jasnih vremenskih odrednica.

To, međutim, Milatovića nije pokolebalo u tome da njegova prva radna poseta u funkciji predsednika Crne Gore bude Brisel, gde su sedište i administracije EU i NATO-a. Odmah potom usledila je poseta Beogradu, odakle je, praktično, odleteo na samit NATO-a u Viljnusu.

Istovremeno, Crna Gora se još nije priključila inicijativi "Otvoreni Balkan“. Dok je prethodna DPS vlast to apriori odbijala, vlada Dritana Abazovića je dozvolila takvu mogućnost. Sada se, međutim, čeka nova vlada i (novi) stav.

Međutim, da se ne bi pomislilo kako je sve u odnosima između Crne Gore i Srbije loše, treba pošteno reći da na planu privredne saradnje stvari idu relativno dobro.

I Vučić i Milatović su se saglasili da su Srbija i Crna Gora jedna drugoj najvažniji trgovinski partneri, da imaju najveću robnu razmenu, da će zajednički raditi na drumskoj i železničkoj infrastrukturi, kao i da su turisti iz Srbije najbrojniji na Crnogorskom primorju.

Robna razmena između dve države prošle godine bila je 764 miliona evra, što predstavlja petinu ukupnog prometa roba Crne Gore sa inostranstvom.

U 2022. ostvareno je 435.000 dolazaka turista iz Srbije u Crnu Goru, što je od 21 odsto od ukupnog broja dolazaka stranih turista. Najviše noćenja u Crnoj Gori ostvarili su turisti iz Srbije i to nešto iznad tri miliona ili 25,5 odsto od ukupnog broja.

Srbija je lane bila i najveći strani investitor u Crnoj Gori sa 137 miliona evra ili 12 odsto ukupne vrednosti stranih direktnih investicija.

Složili su se, međutim, Vučić i Milatović da ima i prostora za napredak. Jedna od takvih stvari je i sada nepostojeći zajednički platni promet, a koji je, kaže Vučić, jedna od prepreka u razvoju biznisa i ekonomskih odnosa dve zemlje.

Nema sumnje da će Milatović od ove posete imati koristi i na unutrašnjem planu, pre svega u učvršćivanju odnosa sa onim snagama koje na Zapadu definišu kao prosrpske. To je naročito važno u svetlu očekivanog izbora nove vlade jer će i od njenog sastava i politike koju bude vodila mnogo toga zavisiti u odnosima između dve države.

Milovi beogradski dani

Milo Đukanović, koji je tri decenije bio na najvažnijim političkim pozicijama u Crnoj Gori, samo je tri puta zvanično posetio Srbiju u ovom veku: 2003. kada je prisustvovao sahrani ubijenog srpskog premijera Zorana Đinđića, 2006, uoči referenduma o nezavisnosti Crne Gore, i 2013. godine, kada se sastao sa Aleksandrom Vučićem, tada prvim potpredsednikom Vlade Srbije. Nezvanično u privatnoj poseti boravio je bar još jednom, 2019. godine, i tom prilikom se, takođe, sastao sa Vučićem.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Crna Gora: Znaju s kim neće, ne znaju šta hoće
Crna Gora

Šta će biti dalje?

17.06.2023. 13:13

Crna Gora: Znaju s kim neće, ne znaju šta hoće

"Postavljeni su vrlo visoki kriterijumi od prethodnih očekivanja. ’Evropa sad’ prednjači u tome. Mnogo konkretnije cifre, u smislu minimalnih plata i penzija su dali, koje su vrlo visoke. Nijedan ekonomista, ne u Crnoj Gori, nego u svetu, na osnovu ekonomskih parametara ne može da objasni odakle u Crnoj Gori taj novac. Nemate odakle“, kaže Miloš Bešić
Close
Vremenska prognoza
few clouds
17°C
01.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve