Savindan
Zašto je Sveti Sava školska slava
U Srbiji se 27. januara obeležava školska slava Sveti Sava, u čast prvog srpskog arhiepiskopa i prosvetitelja, a u beogradskim osnovnim i srednjim školama će zbog epidemiološke situacije program biti kratak i uz manji broj učenika.
Na Savindan, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Branko Ružić, pojedincima i institucijama uručiće Svetosavske nagrade za 2021. godinu.
Dobitnicima će Svetosavska nagrada biti uručena za postignute izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, unapređivanje obrazovno-vaspitne prakse, razvoj naučnih i umetničkih dostignuća.
Takođe, nagrada se odnosi i na posebno zalaganje u organizaciji i realizaciji aktivnosti na sprečavanju širenja i suzbijanja kovida 19 u lokalnoj zajednici.
Uprava fakulteta pozvala je studente da Svetosavsku svečanost prate onlajn, putem linka koji će se naći na sajtu Fakulteta i društvenim mrežama institucije.
Praznik Sveti Sava ustanovljen je za školsku slavu 1840. godine, na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja - prve Više škole u Srbiji.
Savindan je nenastavni dan.
Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti, stoga je i zaštitnik prosvetnih ustanova.
Rođen je 1169. godine kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko.
Odrekao se svetovnog života i zamonašio veoma mlad, oko 1192. godine, na Svetoj Gori, u ruskom manastiru Sveti Pantelejmon.
U Nikeji je 1219. od vizantijskog cara Teodora Laskarisa i vaseljenskog patrijarha Manojla i Haritopula izdejstvovao autokefalnost (samostalnost) srpske crkve i srpsku arhiepiskopiju.
Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku iz hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju.
Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije.