Vesti
14.12.2023. 07:39
Rade Jerinić

Izbori

Zbog čega Srbija ne sme da stane

Aleksandar Vučić, izbori
Izvor: ATAIMAGES / Antonio Ahel

Prošlo je manje od dve godine od poslednjih izbora, a građani Srbije ponovo izlaze na birališta 17. decembra. Biće to dan kada će stanovnici Srbije odlučivati o kursu kojim će ploviti ova zemlja, a samim tim i o svojoj budućnosti.

Baš zbog svoje budućnosti, odluka o tome kome će poveriti svoje poverenje, utoliko je važnija i ne bi trebalo da se donosi na osnovu predizbornih obećanja bilo koje političke stranke. Odluku bi trebalo doneti isključivo na osnovu onoga kako žive i na osnovu krajnjeg objektivnog osvrta oko sebe.

Ukoliko se izmeste i ostave političku ostrašćenost po strani i makar na trenutak isključe medije i prestanu da slušaju obećanja političara, građani će videti da se u poslednjih 10 godina Srbija znatno promenila. Videće državu u kojoj još nije sve idealno, ali koja je uhvatila zalet i koja se nalazi na putu sa kog ne bi trebalo da skrene.

Nije to više Srbija koja radi dok se samo Beograd gradi. Ovo je Srbija u kojoj su, u poslednjih 10 godina, u mnogim mestima i gradovima prvi put izgrađeni putevi, pruge, fabrike i bolnice.

Da bi Srbija ostala zemlja jednakih mogućnosti za sve, važno je da 17. decembra odlučujući tas na vagi budu rezultati, a ne obećanja.

A rezultati kažu da je da će Srbija ove godine imati rekordan bruto domaći proizvod vredan više od 69 milijardi evra. Koliko je ovo dobar rezultat najbolje ćemo uvideti ukoliko ga uporedimo sa BDP-om iz 2010. godine kada je on iznosio 31,5 milijardi evra ili na primer 2012. kada je iznosio 33,7 milijardi evra.

O tome je nedavno za Tanjug govorio Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.

“Ukupna vrednost svega što smo stvarali 2012. godine bila je 32 milijarde evra. Sve što napravimo, sve što vi ovde proizvedete, u svom programu, sve što neki drugi ljudi proizvedu, u cipelama, u železu, u krofnama, u kiflama, u svemu drugom, sve što neko proizvede u Srbiji tokom jedne godine, vredelo je 32 milijarde, sve što je napravljeno, vredelo je 32 milijarde evra. Danas, u decembru mesecu ove godine, naš bruto domaći proizvod biće 69 milijardi evra. Pogledajte, sve što smo radili i pravili do 2012. je više nego dvostruko manje u odnosu na to što smo uradili u prethodnih deset godina. I to su ogromni koraci napred“, naveo je Vučić.

Takođe, prema rečima predsednika Srbije ono što je pre 10, 15 godina bilo nemoguće jeste da očekuje da ukupni prihodi IT sektora budu 3,6 milijardi evra, što znači da u BDP-u prevazilaze poljoprivredu.

Bruto domaći proizvod je najbolji pokazatelj ekonomske snage jedne zemlje koja se dalje oslikava kroz sve ostalo.

Kada govorimo o infrastrukturi, nemoguće je izbeći podatke o izgradnji puteva u poslednjoj deceniji. Od kraja 2012. pa do danas izgrađeno je 420 kilometara auto-puta, dok se 485 kilometara trenutno gradi. Poređenja radi, od 2000. do 2012. izgrađeno je tačno 42,6 kilometara auto-puteva.

Pre nekoliko dana počela je izgradnja auto-puta Beograd ‒ Zrenjanin ‒ Novi Sad dužine 105,4 kilometara čiji će značaj biti višestruk. Ne samo da će put od Beograda i Zrenjanina trajati pola sata, već će se na taj način i rasteretiti Pančevački most jer Zrenjaninci neće morati da uzlaze u Beograd, već će moći lakše da idu prema Nišu i Šidu.

Ove godine završena je prva deonica Moravskog koridora od Pojata do Makrešana koji je najmoderniji i najširi auto-put u Srbiji. Završetak kompletnog koridora planiran je za 2025. godinu kada će Srbija dobiti prvi “pametni“ auto-put. Da se ne radi samo na auto-putevima jedan od dokaza je Ovčanski put dug 4,3 kilometra.

“Na teritoriji Beograda, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture ulaže 2,6 milijardi, odnosno uz petlju Jakovo, gotovo tri milijarde dinara, u ukupno oko 75 kilometara puteva“, istakao je nedavno Goran Vesić.

Lokalni putevi podjednako su važni koliko i brze saobraćajnice jer ih ljudi svakodnevno koriste. Svaki kilometar izgrađenog puta predstavlja nasleđe koje će ostati budućim generacijama i koji će nemerljivo olakšati život građanima Srbije.

Putevi su opipljivi, nisu fiktivni, povezuju gradove, ljude i svedoče razvoju jedne zemlje. Ujedno znače i nova radna mesta i predstavljaju uslov svih uslova za kompanije koje će se graditi jer je investitorima neophodna uređena infrastruktura.

Bez razvijene putne infrastrukture nije bilo moguće privući strane investiture, a Srbija je 2023. godine u situaciji da može da se pohvali da su direktne strane investicije do kraja novembra iznosile 4,195 milijardi evra, dok predsednik Vučić očekuje da do kraja godine budu 4,42 do 4,45 milijardi što znači da će Srbija premašiti rekord od prošle godine.  

Kada govorimo o infrastrukturi, podjednako važan izazov bio je razvijanje železnice, sektor u kome se decenijama nije ulagalo. U Srbiji od 1976. do 2012. godine nije izgrađen nijedan kilometar pruge, dok je rekonstruisano samo 31,5 kilometara.

Ta slika se znatno promenila i tek će se menjati. Vožnja vozom u Srbiji uskoro neće biti bauk. U poslednjih 10 godina izgrađeno je 108 kilometara nove pruge, dok je rekonstruisano 807 kilometara. Završen je jedan od najvažnijih projekata u Beogradu železnička stanica “Beograd – centar“, odnosno Prokop u koji je uloženo 81,2 miliona evra. Jedan od važnijih projekata koje je neophodno istaći jeste brza pruga od Beograda do Novog Sada koja je počela 2017. godine i koštala je više od 900 miliona dolara. Naredni korak predstavljaće spajanje Novog Sada sa Suboticom, odnosno mađarskom granicom, a završetak projekta očekuje se u narednoj godini.

Završetak projekta neće značiti samo to da će Srbija dobiti veliku i modernu železnicu, već će ona predstavljati most sa srednjom Evropom koji će značajno doprineti ekonomiji, turizmu i ugostiteljstvu naše zemlje.

Jedan od značajnijih projekata na kome se radi svakako je izgradnja pruge Beograd ‒ Niš. Njom će saobraćati vozovi brzine do 200 km/h i omogućiće da do Niša stignete za sat i po, a iz Niša do Budimpešte za četiri i po sata. Sve su to projekti koji će doprineti da promenimo odnos prema vožnji vozom jer ćemo konačno imati razloga za tako nešto. Koliko se naše navike menjaju takođe govore podaci. Pre dve godine vozom u Srbiji je prevezeno 2,1 milion ljudi, dok je 2023. nakon otvaranja pruge Novi Sad ‒ Beograd broj putnika utrostručen.

Srbija danas ima 75 kilometara brze pruge, a u narednih 10 godina imaće ih gotovo 10 puta više. U planu je rekonstrukcija i drugih postojećih pruga, ali i izgradnja jedinstvenog dispečerskog centra u Makišu za koji će se izdvojiti 10 miliona evra. Iz ovog centra upravljaće se železničkim saobraćajem na teritoriji cele Srbije.

Nemoguće je govoriti o saobraćaju, a izostaviti da je “Er Srbija“ ponovo u stoprocentnom vlasništvu Srbije koja je preuzela udeo u “Er Srbiji“ od “Etihad ervejza“. “Er Srbija“ jedna je od najuspešnijih priča poslednjih godina jer je kompanija ne tako davno bila pred slomom. Danas je najveća avio-kompanija u regionu koja leti na četiri kontinenta. Ministar finansija Siniša Mali izjavio je svojevremeno da je cilj da 2027. “Er Srbija“ leti na 100 destinacija.

Svi navedeni projekti i investicije doprinose ekonomskom rastu Srbije, koji će, prema procenama MMF-a, u 2024. rasti na 3,6 odsto, iako se predsednik Srbije nada rastu od četiri odsto.

“Mi se nadamo rastu od četiri odsto, što bi značilo novo drastično povećanje plata. Verujemo da bismo mogli još ozbiljnije da popravimo životni standard ljudi“, rekao je nedavno Aleksandar Vučić.

Ono što će definitivno doprineti poboljšanju životnog standarda građana Srbije jeste povećanje plata i penzija koje je nas očekuje već od prvog januara 2024. godine.

O ovom povećanju nedavno je govorio Siniša Mali, ministar finansija, ističući da će sa januarskim povećanjem minimalne zarade od 16,8 odsto ona prvi put premašiti 400 evra, kao i da se očekuje da će prosečne penzije sa dodatnim povećanjem od 14,8 odsto iznositi 390 evra, dok će prosečna plata do kraja godine biti između 820 i 830 evra.

Mali je, takođe, naveo da će do kraja mandata naredne vlade, ako ponovo aktuelna vlast dobije poverenje građana, plata u Srbiji biti 1400 evra, a prosečna penzija 650 evra i minimalna zarada 650 evra.

Obećanja treba uzeti sa rezervom, ali treba biti iskren i reći da je prosečna plata 2012. godine bila 329 evra, dok je danas 820, kao i da je prosečna penzija pre 10 godina bila 202 evra, a danas 326 evra.

Kada je reč o nezaposlenosti, ona je takođe smanjena u odnosu na pre 10 godina. Predsednik Srbije je nedavno rekao da je broj nezaposlenih pao za 400.000 od 2012. godine i dodao da to znači da je pao još više jer sada u Srbiji ima manje ljudi. Nezaposlenost je danas rekordno niska i iznosi 9,6 odsto. Danas u Srbiji radi 2,3 miliona ljudi.

Pred Srbijom i njenim građanima je još mnogo posla kako bi njena slika nastavila da se menja nabolje. Ono što će u narednim godinama drastično promeniti njen izgled, ali i njenu sliku u svetu jesu projekti poput izgradnje metroa, izgradnja Nacionalnog stadiona, ali i “Ekspo“ koji simboliše napredak Srbije.

Naša zemlja će 2027. zahvaljujući “Ekspu“ biti svetska prestonica inovacija, zbog koga će biti izgrađeno više od 1500 stambenih jedinica, a našu državu će posetiti brojni predstavnici stranih država. Ceo projekat će nemerljivo uticati na ekonomiju Srbije jer se očekuje veliki priliv novca, procene su do milijardu evra, kao i inovacija, što će sve doprineti privrednom rastu.

Srbiju u budućnosti čekaju brojne promene, ali i izazovi sa kojima će se njeni građani suočiti. Još mnogo toga potrebno je promeniti, poboljšati, izgraditi… Nisu svi zadovoljni. Međutim, građani Srbije su na primerima iz bliske prošlosti, poput koronavirusa i ekonomske krize, mogli da uvide da u svakom trenutku mogu da računaju na svoju državu koja stoji iza njih. Na državu koja je stabilna, jaka, nezavisna i koja se nalazi na pravom putu.

Komentari
Dodaj komentar
Close
Vremenska prognoza
clear sky
26°C
29.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve