Federalne rezerve
Koji su razlozi za nastanak najgore inflacije u proteklih 40 godina?
"Mislim da to ne bih ponovio“, rekao je Džej Pauel, predsednik Federalnih rezervi u Sjedinjenim Državama. On još uvek pokušava da se pomiri sa greškama i lošim procenama koje je napravio, a njegovi dosadašnji postupci su ga stavili na listu 50 ljudi sa najvećim uticajem na tržište, koju je objavio "Marketvoč“.
Pogrešno razumevanje snage tržišta rada i preokreti cena izazvani pandemijom doveli su do najviše stope inflacije u 40 godina, a poslednje poglavlje ove sage još se nije ni završilo.
Greške koje su Federalne rezerve pravile utrle su put da 2022. godina bude najgora na finansijskim tržištima, verovatno još od 1930-ih. Akcije i obveznice su naglo pale, a predsednik Federalnih rezervi Džerom Pauel našao se u središtu svih finansijskih previranja.
Kritičari su gotovo odmah nasrnuli na Federalne rezerve. Pauelovu izjavu da je rast inflacije "privremen“ i da će se brzo raspršiti kada se ekonomija potpunije oporavi, glavni ekonomski savetnik "Alijanza“ Muhamed el-Erijan nazvao je "verovatno najgora prognoza inflacije u istoriji Federalnih rezervi“.
Kako će Pauel, koji nije kvalifikovani ekonomista, na kraju ostati upamćen, zavisiće od toga da li može da obuzda inflaciju bez uvlačenja SAD u duboku recesiju. Ova kriza se još uvek može završiti relativno dobro, međutim, rasprava o tome koje znakove je centralna banka SAD ignorisala i ko je za to bio kriv sigurno će trajati narednih godina.
Trenutno, stručnjaci, pa i sam Pauel, uspeli su da uoče četiri moguća razloga zašto je baš sada nastupila najgora inflacija u proteklih 40 godina.
Prvi se tiče novih strateških implementacija Federalnih rezervi koje su došle na snagu u avgustu 2020. godine, a koje su u suštini značile da se neće podizati kamatne stope na prvi znak snažnog tržišta rada. Umesto toga, Federalne rezerve su se odlučile za put sa više strpljenja, pre nego korišćenja grubih sredstava za povećanje kamatnih stopa. Mnogi smatraju da je baš ovaj postupak bio razlog za ovoliko veliku stopu inflacije.
Drugi razlog ukorenjen je u nepoverenju Federalnih rezervi u prognoze stručnjaka koji su inflaciju u nastajanju videli na vreme. To je dovelo do toga da je Pauel prešao sa prethodnog metoda oslanjanja na predviđanja stečena na "funkciji odgovora zasnovanih na rezultatima“. Drugim rečima, Federalne rezerve želele su da vide inflaciju izbliza, umesto da je spreče dok se još uvek nazirala na horizontu.
Treći mogući razlog leži u strategiji Rezervi u koje su od početka pandemije mesečno kupovale 120 milijardi dolara u državnim obveznicama i hipotekarnim hartijama od vrednosti da bi podržale tržišta i ekonomiju i održale niske kamatne stope.
Četvrto i najmanje oštro objašnjenje grešaka koje su pravile Federalne rezerve jeste da je pandemija dovela do plodnog tla za stvaranje potpuno nepredvidive finansijske situacije. Brzi ekonomski oporavak od posledica korone doveo je do naglog porasta potražnje, a ove godine došlo je i do rata u Ukrajini.
Ko je to sve mogao da predvidi? Očigledan odgovor je da niko nije mogao, međutim, Federalne rezerve trebalo bi da imaju bolje razvijene planove za situacije poput ovih.