Scena
19.08.2022. 22:35
R. E.

Pretnje su se ostvarile

Napad na Salmana Ruždija je pokazao kolika je moć reči

Salman Rušdi, Salman Ruždi, 15. 8. 2022.
Izvor: PAP / Rafal Guz

Godinama su mu radikalni islamisti pretili smrću. Godinama se uspešno skrivao. Međutim, fatva ga je stigla, zapravo pokušaj davno izrečene smrtne presude – u Čautauki u državi Njujork, dok je bio na bini, pisac Salman Ruždi izboden je nožem.

Policija je odmah uhapsila napadača, a slavni pisac prebačen je u bolnicu. Svet je zanemeo, zapravo deo sveta koji, bez obzira na to da li voli i poznaje romane i eseje ovog angloindijskog pisca, ne podržava nasilje bilo koje vrste. Oni drugi, međutim, kažu sledeće: "Bravo za hrabrog čoveka koji je napao otpadnika i zlog Salmana Ruždija.“

Ko su ti "drugi“ i zašto ih je obradovao pokušaj ubistva pisca čija dela imaju ne samo milionske tiraže, već i mnogobrojne književne nagrade, među kojima je Buker. Intelektualca kojeg je britanska kraljica Elizabeta Druga odlikovala, za doprinos književnosti, titulom viteza, najvišim odlikovanjem britanske krune, počasnog profesora na Institutu za tehnologiju u Masačusetsu, bivšeg predsednika "PEN American Center“ organizacije.

Kome i zašto smeta Salman Ruždi?

Odgovor je jednostavan – svima koji smatraju da je u svom četvrtom romanu "Satanski stihovi“ (1988) dao uvredljiv opis proroka Muhameda i slažu se sa fatvom (smrtnom presudom) koju je tim povodom izrekao tadašnji iranski verski vođa ajatolah Ruholah Homeini, i koji je pritom obećao nagradu od tri miliona dolara onome ko ubije Salmana Ruždija, inače rođenog u muslimanskoj porodici.

Od tog 14. februara 1989. godine, kada je izrečena fatva, do 13. avgusta 2022, kada je napadnut nožem u Njujorku, slavni pisac se uspešno krio, ali je uspevao da putuje, piše, da "relativno normalno živi“ u Americi (rođen je u Indiji, studirao je u Engleskoj, živeo je u Pakistanu), kako je sam rekao u intervjuu koji je dao neposredno uoči napada u Njujorku.

Sporni roman prodat je u milionskom tiražu, preveden je na desetine stranih jezika, ali je i uzrok velikih nereda koji su izbili širom sveta nakon objavljivanja, u kojima je poginulo desetine ljudi. Među njima ima i prevodilaca ovog dela. Hitoši Igaraši, koji je preveo ovu knjigu na japanski, ubijen je 1991. godine. Takođe, italijanski prevodilac Etore Kapriolo izboden je u Milanu, ali je preživeo napad, baš kao i norveški izdavač knjige Vilijam Najgard.

Iako su iranski zvaničnici 1998. povukli fatvu, u muslimanskom svetu smatra se da je ona i dalje na snazi, a visina nagrade je u više navrata povećavana.

"Satanski stihovi“ proglašeni su bogohulnim delom jer je u tom romanu, kroz doživljaj dvojice glavnih junaka – jednog indijskog emigranta u Engleskoj i drugog koji je bolivudska zvezda – po nekim tumačenjima, ismejao pojedina najvažnija načela islama.

Ruždiju se zamera i to što je jednog od likova, navodno, napravio po uzoru na proroka Muhameda, što je u islamskom svetu nedopustivo.

Ruždi je po objavljivanju "Satanskih stihova“ pokušao da objasni da je "glavni cilj njegovog romana da se ispita iskustvo imigranata, ali su neki muslimani bili uvređeni portretima proroka Muhameda i preispitivanjem prirode objave Kurana kao Božje reči”.

On tvrdi da se naslov "Satanski stihovi“ odnosi "na spornu muslimansku tradiciju o kojoj je reč u knjizi“.

Prema ovoj tradiciji, Muhamed je u Kuran dodao stihove koji prihvataju tri arapske paganske boginje obožavane u Meki kao božanska bića.

On je, prema predanju, kasnije opozvao te stihove, tvrdeći da ga je "đavo naveo da ih izgovori kako bi udovoljio stanovnicima Meke“, dok Ruždi u svom četvrtom romanu otkriva da su ti sporni stihovi zapravo došli iz usta arhangela Gavrila.

Zbog svega toga roman "Satanski stihovi” bio je povod mnogim debatama o tome da li je dopustivo i u kojoj meri osporavati verske tekstove. Salman Ruždi je u svoju odbranu rekao da svaku religiju, uključujući i islam, treba osporavati. Zbog toga je taj nadrealistički i postmodernistički roman zabranjen, prvo u Indiji, a zatim u Pakistanu i mnogim drugim muslimanskim zemljama.

Osim "Satanskih stihova“, Salman Ruždi napisao je još mnogo zanimljivih i važnih knjiga, a svojim načinom pisanja, za koji književni kritičari kažu da je raskošan, metaforičan i sa elementima humora, uticao je na mnoštvo mladih indijskih pisaca koji su se ugledali na njega.

On sebe ne smatra indijskim piscem, s obzirom na to da su mu uzori Servantes, Gogolj, Dikens, Bulgakov i Ginter Gras. "Deca ponoći“ (Bukerova nagrada 1981, Buker nad Bukerima 1993, kao i Najbolji Buker 2008), "Stid“, "Bes“, "Čarobnica iz Firence“, "Klovn Šalimar“, "Tlo pod njenim nogama“… neki su od naslova knjiga Salmana Ruždija koji su prevedeni na srpski jezik, od ukupno 19 napisanih, među kojima su i "Satanski stihovi“, roman koji je pisca koštao opuštenog i bezbednog života, a umalo i života uopšte.

U Njujorku je napadnut na bini, samo nekoliko sekundi posle početka programa u kojem je trebalo da se obrati publici. Napadač je na binu utrčao noseći crnu masku na licu, a očevici kažu da je bio veoma brz, nasilan i ljut. Prvo su reagovali gledaoci, njih desetak koji su skočili na binu pokušavajući da zaustave napadača, a tek potom se pojavila i policija. Pisac je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, gde je neko vreme bio na respiratoru, uz strahovanje da će ostati bez oka, ali je već sutradan stigla vest da se dobro oporavlja. Nervi u ruci su mu prekinuti, jetra mu je izbodena, ali je nakon intervencije lekara počeo da govori.

Napadač je uhapšen, a motiv njegovog napada i dalje nije utvrđen. Iranske vlasti su kategorički demantovale da imaju bilo kakve veze sa napadačem.

"Kategorički demantujemo da postoji bilo kakva veza između napadača i Irana. Niko nema pravo da optužuje Iran“, izjavio je portparol iranskog Ministarstva inostranih poslova Naser Kanani. "U tom napadu, samo Salman Ruždi i njegove pristalice zaslužuju da budu okrivljeni, čak i osuđeni“, rekao je Kanani i dodao da je pisac, "vređajući svetinje islama i prelazeći crvenu liniju za više od 1,5 milijardi muslimana i svih sledbenika božanskih religija, sebe izložio gnevu i besu ljudi“.

Istovremeno, iranski ultrakonzervativni dnevni list "Kajhan“ uputio je čestitke čoveku koji je nožem napao pisca. "Bravo za ovog hrabrog čoveka koji je napao otpadnika i zlog Salmana Ruždija“, piše list, čijeg šefa postavlja iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei.

Taj "hrabri čovek“ zove se Hadi Matar. Ima samo 24 godine, a optužen je za pokušaj ubistva i napad drugog stepena, saopštili su tužioci. Zadržan je u pritvoru bez prava na kauciju, a koliko je "hrabar“ govori i činjenica da je nožem napao čoveka koji ima 75 godina, a koji nije imao obezbeđenje, bez obzira na to što su mu pretnje smrću stizale gotovo svakodnevno. Napadač se nakon hapšenja izjasnio da nije kriv.

Salman Ruždi se polako oporavlja. "On je i dalje u bolnici sa teškim povredama, ali je skinut sa respiratora, priča, čak se i šali“, napisao je na Tviteru njegov kolega Atiš Tasir.

 

Ateista
 
Najpoznatiji verski disident muslimanskog sveta izjašnjava se kao "tvrdi ateista“, ali priznaje da ga je "formirala muslimanska kultura više nego bilo koja druga“.
 
"Moje gledište je gledište sekularnog ljudskog bića. Ne verujem u natprirodne entitete, bilo hrišćanske, jevrejske, muslimanske ili hinduističke… Ono što je potrebno jeste pomak od tradicije, ništa manje nego reformski pokret da se suštinski koncepti islama dovedu u moderno doba, muslimanska reformacija koja će se boriti ne samo protiv džihadističkih ideologa, već i protiv prašnjavih, zagušljivih bogoslovija tradicionalista, otvarajući prozore da puste preko potreban svež vazduh…
 
Krajnje je vreme, za početak, da muslimani budu u mogućnosti da proučavaju otkrivenje svoje religije kao događaj unutar istorije, a ne natprirodno iznad nje… Širokoumlje je povezano sa tolerancijom; otvorenost uma je brat mira“, govori Ruždi u intervjuima, ne krijući da se 1990. javno pretvarao da je "obnovio svoju muslimansku veru“ i pokajao zbog "Satanskih stihova“.
 
Podrška
 
Napad na Ruždija odmah su osudile njegove kolege pisci Džoana K. Rouling i Stiven King, britanski političari – bivši premijer Boris Džonson i jedan od kandidata za njegovog naslednika na čelu britanske vlade Riši Sunak, francuski satirični časopis "Šarli Ebdo“, čijih je 12 članova 2015. smrću platilo karikature o proroku Muhamedu.
 
Džoana K. Rouling poručila je preko društvenih mreža da je "imala sreće da prošle godine intervjuiše Salmana Ruždija sa kojim je mnogo pričala o tome kako on ne dopušta da mu stalne pretnje nasiljem utiču na život“.
 
Njenu ocenu da je Ruždi "zaista hrabar, promišljen i ljubazan čovek“ deli i Stiven King. "Kralj horora“ poručio je da "užasni napad“ na Ruždija "predstavlja napad na slobodu misli i govora“. Taslime Nasrin, književnica koja je zbog ocena da njene knjige vređaju muslimansku veru bila primorana da napusti Bangladeš i sada živi u Švedskoj, preko društvenih mreža saopštila je da se "posle napada na Ruždija plaši za sopstvenu bezbednost“.
 

 

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Salman Ruždi je bolje, čak se i šali
Salman Rušdi, 14. 8. 2022.

Njujork

14.08.2022. 15:10

Salman Ruždi je bolje, čak se i šali

Britanski književnik indijskog porekla Salman Ruždi skinut je sa respiratora i može da govori, dan nakon što je uboden u vrat dok je držao predavanje u zapadnom delu države Njujork, potvrdio je njegov agent Endru Vajli.
Close
Vremenska prognoza
scattered clouds
26°C
02.05.2025.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve