Život
09.05.2022. 14:10
R.E

Klimatske promene

Šta je degradacija zemljišta i zašto je važno sprečiti je

Zemljište
Izvor: Shutterstock

Zemljište je ključno za poljoprivredu, prečišćava vodu i zarobljava ugljenik. Zemljište je osnova života na zemlji, ali mu preti ozbiljan problem, degradacija, koja može dosvesti do katastrofalnih posledica, poput povišene temperature, poplava, pogoršanja kvaliteta vazduha i gladi u svetu.

Degradacija i poropadanje zemljišta se odsosi i na fizičku eroziju, ali i na smanjenje kvaliteta površinskog sloja zemljišta, što je povezano sa padanjem nutrijenata i kontaminacijom, koji utiču na kvalitet hrane koja iz njega raste.

Istraživanja iz Velike Britanije pokazala su da je oko 2,2 miliona tona površinskog zemljišta erodiralo u toku jedne godine, a 17 odsto obradive zemje pokazuje znake erozije, Piše Independent.

Pokret "Save Soil" tvrdi da je oko 52 odsto zemljišta na planeti već propalo, a da će se ta brojka povećati na 90 odsto do 2050. godine. Organizacija "Sustainable Food Trust" izveštava da oko jedna ipo milijarda ljudi živi na degradiranom zemljištu, što je rezultat neodgovornih poteza industrije hrane, što uključuje poljoprivredne prakse i način na koji se gaje životinje, kao i klimatskih promena.

Ovaj problem dolazi sa ogromnom cenom po društvo, hrana postaje sve skuplja, a kvalitet opada.

Propadanje zemljišta je delom prirodna pojava, međutim ljudske prakse, posebno u oblasti agrikulture, doprinose ubrzanju ovog procesa. Šumski požari, intenzivna kultivacija jedne vrste žitarica i urbana konstrukcija su još neki faktori kojima ljudi doprinose degradaciji zemljišta.

Izveštaj UN pokazuje da je više od 3,2 milijarde ljudi širom sveta pogođeno smanjenjem kvaliteta zemljišta, što utiče na povećanje migracije i konflikt.

Prema nekim predikcijama, do 2050 oko 40 odsto manje hrane će biti proizvedeno na godišnjem nivou, a populacija na Zemlji nastaviće da raste, pored toga, uticaji prirodnih katastrofa biće sve gori jer, u slučaju poplava, na primer, osiromašeno zemljište nema istu moć da zaustavi nalete vode.

Na godišnjem nivou, ovaj problem košta svet između šest i deset milijardi funti.

Rešenje ovog problema leži u promeni načina na koji se prstupa poljoprivredi, pre svega mešanju gajenih vrsta na određenom zemljištu. Takođe, treba se vratiti prirodnom đubrivu, kompostu, jer on vraća najvažnije materije nazad u zemljište i pomaže mu da oporavi svoje moći zadržavanja vode i ugljenika.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Close
Vremenska prognoza
clear sky
8°C
25.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve