Život
12.05.2023. 13:05
Marko R. Petrović

Velika Britanija

Deset vekova monarhije: Od "nesreće“ u lovu do tvitovanja

kralj Čarls treći 12.5.2023
Izvor: EPA / NEIL HALL

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske, na Đurđevdan ove godine su dobili novu "krunisanu glavu“. U Vestminsterskoj opatiji kruna Svetog Edvarda spuštena je na glavu kralja Čarlsa III, 42. engleskog monarha od 1066. godine, odnosno od Vilijama Osvajača, čiji je, kako istoričari tvrde, Čarls direktan potomak.

Isti istoričari tvrde i da je Čarlsova majka, kraljica Elizabeta II, na neki način bila povezana sa svim drugim kraljevima i kraljicama Engleske/Velike Britanije/Ujedinjenog Kraljevstva.

O engleskim kraljevima toliko je pisano, pisano je i o krunisanju Čarlsa III koje je koštalo oko 125 miliona dolara, pa zato sada donosimo tekst sa kratkim činjenicama o svakom od britanskih kraljeva od 1066. godine do danas.

Vilijam I

Sahranu Vilijama Osvajača 1087. godine na trenutak je prekinuo jedan čovek povicima da je crkva u kojoj je trebalo da bude položen izgrađena na zemlji njegovog oca, a da njegova porodica nije dobila naknadu. I taman kad su svi mislili da stvari ne mogu da budu gore, utvrđeno je da je sarkofag za Vilijama suviše mali da primi njegovo telo. Pri pokušaju da se njegovo telo ugura u mali kovčeg, prema rečima engleskog hroničara Orderika Vitalisa, "otekla creva su pukla, a nepodnošljiv smrad je zahvatio nozdrve prolaznika i cele gomile“.

Vilijam II

Vilijam II umro je dok je lovio u Nju Forestu 1100. godine pod nerazjašnjenim okolnostima. Neki tvrde da je, zapravo, ubijen kako bi se osiguralo da njegov mlađi brat Henri dođe na presto. Čudno je to što on nije bio jedini član porodice koji je skončao na sličan način: Vilijamov stariji brat Ričard je takođe nastradao u lovu u Nju Forestu oko 1070. godine, isto kao i njegov nećak, drugi Ričard kojeg je ista sudbina zadesila na istom mestu 1099. godine.

Henri I

Kada je Henri I umro 1135. godine, njegovi unutrašnji organi su izvađeni i sahranjeni u Ruanu na severozapadu Francuske. Ostatak njegovog tela sahranjen je u Engleskoj.

Stiven

Stiven, sin jedne od ćerki Vilijama Osvajača, može da zahvali dijareji to što je jednom prilikom ostao u životu. Naime, 25. novembra 1120. iznajmljeno je plovilo "Beli brod“ da preveze tadašnjeg kralja Henrija i veći deo njegove porodice i dvorjana (među njima i Stivena ) preko Lamanša iz Francuske u Englesku. Henri je, međutim, za sebe imao druge planove, ali je ostatak svoje pratnje ostavio da putuju "Belim brodom“ kako je planirano. Prenatrpani brod potonuo je kod obale Normandije. Od oko 300 ljudi na brodu, samo jedan ili dvoje su preživeli. Među onima koji su se utopili bio je i kraljev jedini preživeli zakoniti sin, Vilijam. Henri I je odlučio da imenuje svoju ćerku Matildu kao naslednicu, ali kada je Henri umro, ona nije bila baš popularna, što je Stivenu omogućilo da preuzme tron u periodu građanske krize poznatom kao anarhija. On je, navodno, napustio "Beli brod“ pre nego što je isplovio zbog iznenadnog napada dijareje.

Henri II

Henri II umro je u Šinonu, u Francuskoj. Želeo je da bude sahranjen u opatiji Grandmont na jugu zemlje. Vreme je, nažalost, bilo pretoplo da bi telo bilo transportovano tako daleko, pa je sahranjen u opatiji koja je bila bliža mestu kojem je umro.

Ričard I

Ričard je pogođen samostrelom u rame tokom opsade zamka Šalus u Francuskoj, marta 1199. godine. Povreda je bila ozbiljna, ali ne i smrtonosna. Infekcija do koje je došlo, međutim, bila je fatalna. Umro je dve nedelje kasnije, 6. aprila. Njegovo srce sahranjeno je odvojeno od tela. A što se tiče strele koja je oborila Ričarda Lavljeg Srca? Bio je to srećan pogodak jednog dečaka preko zidina zamka. Ceo događaj ovekovečen je rečima "lav od mrava je ubijen“.

Kralj Džon

Kralj Džon je navodno bio prvi engleski monarh – a možda čak i prvi srednjovekovni kralj u Evropi – koji je posedovao ono što latinski zapisi o garderobi nazivaju "supertunicam domini Regis ad surgendum de nocte“ ili "kraljevu majicu za ustajanje u noć“. Drugim rečima, Džon je posedovao kućni ogrtač.

Henri III

Henriju III je norveški kralj Hakon IV poklonio belog medveda (za koga se mislilo da je polarni medved) 1252. godine. Držao ga je u Londonskoj kuli (Tower of London) i svakog jutra vodio ga je do Temze da pliva i lovi ribu.

Edvard I

U pohodu na Škotsku Edvard je više nego opravdano zaslužio nadimak "Čekić za Škote“. Tokom opsade zamka Stirling 1304. godine, Edvard je naručio izgradnju ogromnog trenbušea (možda čak i najvećeg u istoriji) koji je postao poznat kao "Warwolf“. Pogled na ogromni katapult koji prave pod zidinama zamka bio je dovoljan da one koji su se nalazili u zamku prisili na bezuslovnu predaju, ali Edvard je to odbijao – sve dok nije isprobao delovanje katapulta!

Edvard II

Edvard II je 1313. godine doneo zakon kojim se zabranjuje nošenje oklopa u Parlamentu. Zakon je ostao na snazi do danas.

Edvard III

Edvard II je jednom božićnom maskenbalu prisustvovao obučen kao fazan. Čak je nosio i par krila.

Ričard II

Da bi bilo proslavljeno krunisanje kralja Ričarda II 16. jula 1377. godine, širom Londona otvorene su fontane iz kojih je teklo vino.

Henri IV

Prvi kralj iz kuće Lankastera, Henri IV bio je i prvi kralj od vremena normanskog osvajanja Britanije kojem je engleski bio maternji jezik.

Henri V

Henri V bio je kralj sa najkraćim vladalačkim stažom od svih engleskih kraljeva Henrija. Vladao je devet i po godina, od 20. marta 1413. do smrti koja ga je zadesila u Francuskoj u 36. godini, 31. avgusta 1422.

Henri VI

Henri Šesti bio je jedino dete Henrija V i iznenadna smrt njegovog oca značila je da je postao kralj sa svega devet meseci. Vladao je gotovo 40 godina u periodu od 50 godina. (Gotovo deceniju je umesto njega vladao Edvard IV.) Navodno je umro od "čiste melanholije i nezadovoljstva“ na vest o smrti sina, Edvarda od Vestminstera, 1471. godine (iako mnogi istoričari sumnjaju da je ubijen po naredbi Edvarda IV). Ubrzo su se javile ideje da Henri bude proglašen za sveca. Mnoga čuda za koja je navodno "sveti Henri“ bio zaslužan uključuju i spasavanje dečaka koji se davio, izlečenje čoveka od tuberkuloze limfnih žlezda i uskrsnuće devojke po imenu Alis Njunet, koja je umrla od kuge.

Edvard IV

Edvard IV i njegova kuća Jork preuzeli su tron od kuće Lankastera marta 1461. godine, posle pobede u izuzetno krvavoj bici kod Tautona. Vođena tokom zaslepljujuće snežne oluje na Cveti, bitka kod Tautona bila je jedna od najvećih i najkrvavijih bitaka ikad vođenih na tlu Engleske. U njoj je učestvovalo između 50.000 i 60.000 vojnika sa obe strane, od kojih je, prema savremenim procenama, čak 28.000 ubijeno. Drugačije rečeno, bitka kod Tautona odnela je jedan procenat tadašnje populacije Engleske. S obzirom na tako krvav početak vladavine, Edvard IV postao je poznat, što uopšte ne iznenađuje, kao prvi kralj Engleske u istoriji koji je imao telohranitelje.

Edvard V

Edvard V je engleski monarh koji je najkraće živeo nakon normanskog osvajanja Britanije i koji je najkraće vladao (iako nekrunisan). Iako je njegova sudbina kao jednog od nesrećnih prinčeva zatočenih u Londonskoj kuli nejasna, dugo se pretpostavljalo da je ubijen nakon samo 78 dana na prestolu po naređenju svog naslednika, Ričarda III. Imao je samo 12 godina.

Ričard III

Kada je 2012. godine na parkingu u Lesteru otkopan kostur Ričarda III, analiza lobanje pokazala je da je patio od karijesa (što je rezultat kraljeve bogate ishrane – svaki dan je pio flašu vina) i bruksizma, poznatijeg kao škrgutanje zubima.

Henri VII

Henri VII bio je prvi engleski kralj čiji se puni portret nalazio na kovanicama. Pre njega, kraljevski portreti na kovanicama bili su uglavnom stilizovani i predstavljali su nešto malo više od krunisane glave. Ali na grutu, kovanici vrednoj četiri penija koji je kovan u Londonu oko 1507. godine, nalazio se iznenađujuće realističan portret kralja.

Henri VIII

Henri VIII je 1520. godine izazvao francuskog kralja Fransisa I na rvački meč. Henri je izgubio.

Edvard VI

Uprkos svojoj mladosti (krunisan je sa devet, a umro je sa 15 godina), Edvardu VI pripisuju se zasluge za prvo istraživanje Arktika. On je bio pasionirani geograf, a venecijanski istraživač Sebastijan Kabot naučio ga je da koristi kompas. Godine 1553. Kabot se zalagao za ekspediciju koju bi predvodio ser Hju Vilobi, koja bi do Kine išla preko Arktičkog mora. Vilobi je sa sobom poneo pisma koja je potpisao Edvard VI upućena "kraljevima, prinčevima i drugim moćnicima koji naseljavaju severoistočne delove sveta“. Nažalost, posle jake oluje, Vilobijevi brodovi su se zaglavili u ledu istočno od Murmanska i cela posada je stradala. Ali jedan od drugih kapetana, Ričard Čenselor, našao se u Rusiji, gde je pismo isporučeno Ivanu Groznom, čime je otvorena trgovačka ruta između Engleske i Rusije.

Meri I

Posle smrti Edvarda VI 1553. godine, 16-godišnja ledi Džejn Grej, čukununuka Henrija VII, nasledila je tron. Imenovana je Edvardovim naslednikom u pokušaju da se zadrži kontrola protestanata nad Engleskom. Uprkos svojoj mladosti, ona je vrlo dobro čitala i govorila latinski, hibru i italijanski jezik. Njena "vladavina“, oko koje istoričari još debatuju, trajala je samo devet dana. Zamenila ju je Meri I, poznatija kao Krvava Meri, 19. jula 1553. godine, a pogubljena je februara 1554. godine. Meri je imala dve ženske dvorske lude – Lukreciju i Tambler.

Elizabeta I

Elizabeta I imala je slike stranih dostojanstvenika i drugih gostiju na dvoru napravljene od medenjaka.

Džejms I

Džejms I je u Sent Džejms parku držao slona, kojem je svakog jutra tokom zime davan galon vina (oko 4,5 litara) da popije.

Čarls I

Čarls I jedini je britanski monarh koji je pogubljen. Nakon što mu je glava odrubljena 30. januara 1649. godine, ponovo mu je prišivena za telo pre sahrane.

Čarls II

Čarls II je na svom krunisanju nosio cipele sa izuzetno visokim štiklama. Mogu se videti na zvaničnom portretu sa krunisanja.

Džejms II

Nakon što je Engleska preuzela holandsku koloniju Novi Amsterdam 1664. godine, brzo su je preimenovali u Novi Jork (Njujork), u slavu Džejmsa, vojvode od Jorka, potonjeg kralja Džejmsa II.

Vilijam III i Meri I

Njih dvoje su jedini monarsi koji su zajednički vladali Britanijom. Vilijam je nadživeo Meri za osam godina: umrla je od malih boginja 1694, dok je on umro od infekcije nakon što je slomio ključnu kost posle pada sa konja 1702. Popularna legenda tvrdi da se Vilijamov konj spotaknuo o krtičnjak.

Kraljica Ana

Njeno telo bilo je toliko otečeno kada je umrla da je morala da bude sahranjena u kovčegu oblika kocke.

Džordž I

Zbog toga što sadrže šalitru (kalijum-nitrat), od koje se može praviti barut, Džordž I je navodno proglasio sav golubiji izmet vlasništvom krune.

Džordž II

Poslednji britanski monarh koji je tokom vladavine lično vodio vojsku u bitku bio je Džordž II u bici kod Detingena (Nemačka) 1743. godine, u Ratu za austrijsko nasleđe.

Džordž III

Prema legendi, 4. jula 1776. godine Džordž III je u svom dnevniku zapisao: "Ništa bitno se danas nije dogodilo.“ Tog dana Kongres je potvrdio Deklaraciju o nezavisnosti koju je potpisalo 13 britanskih kolonija u Americi, čime su nastale SAD. U stvarnosti, zapravo, Džordž III nije ni vodio dnevnik. Međutim, imao je plavi urin – što se pripisuje ili porfiriji (genetski uslovljena bolest) ili, prema skorijim tumačenjima, lekovima koje su mu davali lekari.

Džordž IV

Tokom priprema za susret sa ministrom spoljnih poslova, Džordž IV uzeo je 100 kapi laudanuma – tinkture opijuma koja je korišćena protiv bolova.

Vilijam IV

U mladosti, budući kralj Vilijam IV služio je u Kraljevskoj mornarici i bio je poslat u Njujork tokom Američkog rata za nezavisnost. Dok je bio tamo, Džordž Vašington skovao je zaveru kako bi ga kidnapovali. Kako je Vašington pisao pukovniku Matijasu Ogdenu marta 1782. godine: "Duh preduzimljivosti koji je toliko upadljiv u vašem planu da iznenadite u njegovim odajama i dovedete princa Vilijama Henrija... zaslužuje aplauz; i imate moje ovlašćenje da to pokušate na bilo koji način i u bilo kojem trenutku, kako to odredi vaša procena.“ Nepotrebno je reći da zavera nikada nije sprovedena.

Kraljica Viktorija

Kraljici Viktoriji su navodno dali "muzičku krinolinu“ koja je svirala himnu "Bože, čuvaj kraljicu“ svaki put kada bi sela.

Edvard VII

Edvard VII imao je kožnu stolicu opremljenu vagom za merenje svojih gostiju koji su vikendom dolazili u rezidenciju Sandringem. Merio bi ih prvo po dolasku, a potom i pre odlaska, kako bi se uverio da su dobro jeli tokom boravka.

Džordž V

Lord Doson, kraljevski doktor Džordža V, kralju je namerno dao smrtnu dozu morfijuma i kokaina dok je ležao na samrtnoj postelji, kako bi umro na vreme da vest o smrti osvane na naslovnim stranama sutrašnjih novina. Doson je čak pozvao i svoju ženu u Londonu kako bi uredniku "Tajmsa“ rekla da sačeka sa štampanjem novina. U svojim beleškama Doson je ukazao kako je važno da vest o smrti osvane u jutarnjim izdanjima novina, a ne u "manje prikladnim“ večernjim izdanjima.

Edvard VIII

Godine 2010, pismo koje je napisao stjuard po imenu Džim Ričardson sa broda "Nahlin“, jahte koju je iznajmio Edvard VIII, stavljeno je na aukciju. Pišući majci tokom krstarenja Mediteranom na koje su otišli Edvard i Volis Simpson, Ričardson je napisao da je kralj "mnogo pio“ i da je, posle svađe sa gospođom Simpson, veći deo vremena proveo slažući slagalice. "Kada je bio tih, obično je slagao one dečje slagalice sa slikama. Ne znam da li je ikada završio ijednu, mislim da ne bi mogao toliko dugo da ostane na tome.” Gospođa Simpson je u međuvremenu opisana kao "nezgodna“, sa "veoma velikim ustima“ i "veoma glasna“.

Džordž VI

Godine 1926. budući kralj Džordž VI takmičio se u dublu na teniskom turniru u Vimbldonu.

Elizabeta II

Elizabeta II je prvi britanski monarh čije je krunisanje direktno prenošeno na televiziji, kao i prvi monarh koji se preko malih ekrana naciji obratio za Božić. Prvi e-mail poslala je iz jedne vojne baze 1976. godine, a prvi kraljevski tvit uputila je 2014. godine. Takođe je i engleski monarh koji je najduže vreme priveo na vlasti – 70 godina i 214 dana.

Čarls III

Čarls III je najstariji krunisani kralj Engleske. U trenutku krunisanja imao je 73 godine.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Tipično britanski kraljevski skandal
Princ Čarls i Kamila 2.3.2022.

Dinastija Vindzor

03.03.2022. 07:10

Tipično britanski kraljevski skandal

Kraljica ima koronu, unuka koji se udaljio od porodice, sina koji se družio sa poznatim pedofilom, a ima i pokojnu bivšu snaju za čiju smrt uporno pokušavaju da je okrive.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
21°C
09.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve