Vesti
11.11.2022. 17:10
Rade Jerinić

Politički očajnik

Kurtijevo pogrešno skretanje levo kod Albukerkija

Aljbin Kurti 11.11.2022.
Izvor: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Aljbin Kurti je, čini se, konačno uspeo. Uspeo je da ujedini sve protiv sebe. I zemlje Kvinte i opoziciju u svom dvorištu, i EULEKS i KFOR, Srbe sa Kosova, Srbe iz Srbije, sve zemlje iz inicijative Zapadni Balkan... Čak i Zagreb izbegava da ga u ovom slučaju podrži.

Kako smo došli do situacije u kojoj se nalazimo danas? Naravno, ovo nije prvi slučaj u kome je prištinski premijer pomešao ulje i vodu negde u glavi, i odlučio da se ogluši na brojne preporuke gotovo svih aktera političkih procesa na Kosovu i oko njega, od domaćih, preko regionalnih do međunarodnih.

Kao što smo rekli, nije ovo prvi put Kurtiju da zategne uže, ali činilo se da je svaki put od famoznih pet imao bar dve zemlje Kvinte na svojoj strani, nekada explicite, a nekada implicite. Osećalo se to u svakoj prethodnoj krizi. Koliko god se činilo da je Kurti bahat i neracionalan, određene zemlje i krugovi sa Zapada imali su razumevanja za njegove ispade i stavove. To što nikada nije pokazao da razume značenje pojmova "preuzeta obaveza“ i "potpis“, njemu je jednostavno bilo tolerisano. Neki će reći da im je više Kurti dojadio, ali ipak sve što se dogodilo ne može stati u ovo objašnjenje.

Kao što ni samo po sebi ne bi bilo dovoljno objašnjenje da je preterao i udario im na sujetu kada je, nakon više apela i molbi Zapada da odustane od primene odluke o registarskim tablicama, odlučio da odbije sve sugestije sa Zapada. Plan mu je očigledno bio da se atmosfera dodatno usija nakon odluke o ukorima i kažnjavanju Srba koji tu odluku nisu želeli da poštuju.

Sateran uza zid, srpski živalj je učinio jedino što je mogao, njegovi predstavnici izašli su iz svih prištinskih institucija. Na taj način, ovim politički drastičnim potezom zapravo je srušena konstitucionalna armatura kosovskog sistema ili onog što je Zapad za njih nacrtao i osmislio. Bez Srba u institucijama nema ni kosovskog političkog sistema, imamo samo institucije Albanaca sa Kosova – jednonacionalne institucije u kojima manjina nema nikakvu participaciju niti zaštitu.

Sve to je moglo odgovarati Kurtiju, i odgovaralo mu je. Pokušavao je naći podobne Srbe da bi i dalje simulirao proces, ali nije uspeo da ih pronađe. Srbi su prestali biti samo Srbi, uz to su postali i manjina u očima Zapada. Nisu to više bili samo "kriminalci“, kako ih Kurti zove; sa Srpske liste, jasno je bilo naročito nakon mitinga u Kosovskoj Mitrovici, da svi Srbi sa Kosova bez obzira na političko opredeljenje po ovom pitanju, koje je suštinski pitanje opstanka – misle potpuno isto.

Više desetina hiljada građana na trgu u Kosovskoj Mitrovici to je jasno pokazalo. Srpski narod je jasno rekao da odatle nema kud i da je to poslednja linija preko koje neće preći.

Kurtijev režim nije uspeo čak ni za novac i ministarske funkcije da nađe nekoga ko bi imenom i prezimenom stvarao privid o multietničkom Kosovu. Tako je malo-pomalo njegov pristup postao problematičan i za gotovo sve zemlje sa Zapada. O odnosima unutar Kvinte po ovom pitanju javnost ne zna mnogo i nije poznato da li su konsenzus i unison stav postignuti "prirodnim“ putem ili su neke jače zemlje morale malo da porade na iznalaženju ovog konsenzusa nekim specifičnijim metodama.

Koliko je Kurti bio siguran u ono što radi najbolje govori da je pre potvrđivanja svoje odluke i odbijanja apela koji su dolazili od predstavnika SAD, potpredsednik njegove vlade Besnik Bisljimi u intervjuu za portal "Kossev“ iz Severne Mitrovice na skandalozan način obrazložio razloge odbijanja zahteva međunarodne zajednice.

Na pitanje novinara da li postoji mogućnost da se ova odluka promeni u poslednji momenat, Bisljimi Besnik je odgovorio da ne veruje da postoji razlog za to.

"SAD, kao prijateljska zemlja, dale su svoje sugestije Republici Kosovo sa idejom da bi to pomoglo legalizovanje svih onih koji imaju automobile sa nelegalnim registarskim tablicama. Ono što se čini da medijima nedostaje je polazna tačka američkog interesa. Niko ne osporava legitimnost odluka Vlade Republike Kosovo i niko ne spori činjenicu da su ove registarske tablice nezakonite i niko ne osporava činjenicu da te tablice uopšte nije ni trebalo da postoje, pogotovo posle januara 2018. godine. To znači da njihovo postojanje pokazuje da je Srbija prekršila međunarodne sporazume“, rekao je Bisljimi.

Demantovan je vrlo brzo. Portparol ambasade SAD u Prištini zatražio je od obe strane da se uzdrže od dalje eskalacije sukoba.

"Sjedinjene Države su saglasne sa Evropskom unijom da su nedavna dešavanja u vezi sa odnosima između Kosova i Srbije izuzetno zabrinjavajuća i da dovode u opasnost značajan napredak postignut u dijalogu koji je omogućila EU“, kaže se u saopštenju, te da napuštanje institucija nije rešenje.

Američka ambasada je od kosovskih Srba zatražila da se vrate u institucije, uključujući i policijske snage, pravosuđe i lokalnu administraciju. S druge strane, od kosovske vlasti očekuju da odloži proces preregistracije vozila i obustavi "svaku kaznenu akciju protiv nosilaca registarskih oznaka KM dok to pitanje kroz dijalog ne reše strane“. Kurtijeva administracija je ovde pokušala da napravi nevešt manevar i da izricanje ukora, zapravo krsti drugim imenom, odnosno nije to ukor nego verbalno objašnjenje, što je samo po sebi groteskno.

Ali ono što je usledilo u drugom delu saopštenja verovatno je unelo dodatnu nervozu u Kurtijevom kabinetu. Naime, osim onoga što smo pomenuli, američka ambasada "zahteva i da bez odlaganja poštuju svoje obaveze“. Šta to konkretno znači vidi se iz daljeg teksta.

"To znači i hitan početak pregovora za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom (ZSO). Skupština Kosova je ratifikovala Briselski sporazum, a Ustavni sud Kosova odlučio je da se uspostavi Zajednica opština sa srpskom većinom, čime je uspostavljanje ZSO zakonska obaveza za Kosovo. Kontinuirano nesprovođenje ove obaveze Kosova krši princip vladavine prava i šteti ugledu i kredibilitetu Kosova“, stoji u saopštenju ambasade SAD.

Međutim, čini se da je problem mnogo, mnogo dublji. Javnost u Prištini počela je da spekuliše da je premijer izgubio razumevanje Amerikanaca i da su strani predstavnici u potpunosti prekinuli kontakte s njim i njegovom vladom. Kurti se prvo javno pravdao da to nije tačno i da održava redovne kontakte i po "više puta na dan“, a onda je s ciljem dodatnog smirivanja tenzija sazvao sastanak sa predstavnicima opozicionih stranaka.

Na sastanak su došli Ljumir Abdidžiku iz LDK, Memli Krasnići iz PDK i Ramuš Haradinaj iz AAK. Međutim, Ramuš Haradinaj je napustio sastanak nakon desetak minuta uz obrazloženje da nije želeo da sluša Kurtijeva predavanja.

Ali ono što je Haradinaj još saopštio sigurno je zabrinulo sve u Prištini. Na svom fejsbuk nalogu Haradinaj je napisao da je "jedan od razloga zašto je napustio sastanak i to što Kurti nije ponudio objašnjenje zašto je prekinuo odnose sa Amerikom i zašto se ne vrati da ispuni njihove zahteve“.

"Za mene je neprihvatljivo da u tako osetljivim slučajevima prekidamo odnose sa glavnim bezbednosnim saveznikom“, smatra Haradinaj.

I Abdidžiku iz LDK imao je slične utiske kao Haradinaj iako je na predavanju ostao nešto duže od Ramuša, gotovo dva sata.

"Mi kao LDK smo pozitivno odgovorili na poziv premijera da razgovaramo o bezbednosnoj situaciji na Severu i u ovom pozivu smo izrazili spremnost da podržimo svaki korak koji ima za cilj zakonitost u zemlji i svaki korak koji ima za cilj koordinaciju sa našim saveznicima u Evropi i Vašingtonu. U ovom delu nismo razumeli ništa novije od Kurtijevih javnih izjava, nismo videli nikakav konkretan plan za rešavanje pitanja i bilo kakav pokret za koordinaciju sa našim saveznicima“, rekao je on novinarima nakon sastanka.

Da Kurtiju bude teže pobrinuli su se i ostali ambasadori zemalja Kvinte u Prištini koji su svi pored uobičajenih zahteva za smirivanje tenzija i vraćanje Srba u institucije istakli i jasan zahtev za otpočinjanje pregovora o formiranju Zajednice srpskih opština. Obaveze koju je Priština na sebe preuzela pre gotovo deset godina.

Međutim, ne treba nijednog trenutka smetnuti s uma da je Albin Kurti u ovom trenutku politički očajnik. Jureći zeca u šumi, isterao je medveda insistirajući tvrdoglavo na odluci i registarskim tablicama, i oglušivanjem na zahteve Zapada kao račun mu je ispostavljena Zajednica srpskih opština.

To je de facto politička smrt Aljbina Kurtija jer nijedan premijer pre njega nije stavljen pred takvo moranje, svaki je uspeo vešto da vrda po ovom pitanju. Jedan za drugim i tako deset godina. Aljbin Kurti sigurno neće biti političar koji će sprovesti odluku o ZSO-u, ni po koju cenu. A da li je spreman da zbog svoje političke budućnosti otpočne oružani sukob na Severu sa Srbima... Da se on pita, verovatno bi, i zato Srbija mora biti oprezna i čuvati Srbe na Kosovu.

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Da li je Kurti čovek za poslednji potpis?
kosovo

Pitanje Kosova

12.09.2022. 14:15

Da li je Kurti čovek za poslednji potpis?

"Puna normalizacija odnosa Kosova i Srbije je od suštinskog značaja za Zapadni Balkan. Obraćamo Vam se kao lideru Vaše zemlje, kako bismo apelovali na Vas da pokažete maksimalnu odlučnost i spremnost da donosite teške odluke, koje vode ka napretku u dijalogu između Kosova i Srbije, pod okriljem EU. Nedavne tenzije pokazale su da su konstruktivni koraci napred hitno potrebni, kako na praktičnom tako i na političkom nivou.
Close
Vremenska prognoza
broken clouds
12°C
23.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve