Scena
09.11.2023. 17:05
Dragan M. Milošević

Heorine Srbije

Da li znate ko je bila prva prava srpska glumica?

glumica
Izvor: Shutterstock

U kući sveštenika Luke Popovića, u malom banatskom selu Vranjevo, 2. oktobra 1834. godine rođena je naša prva profesionalna pozorišna glumica.

Draginja Popović (udata Ružić), bila je prva glumica koja je kvalitetom dostigla evropski nivo. Porodica Popović je svetski raritet, koji je ušao i u istoriju naše umetnosti, jer se svih sedmoro dece uglednog seoskog sveštenika (pet kćeri i dva sina) opredelilo za glumu kao životni poziv.

Ako se tome doda da su i tri zeta (Dimitrije Ružić, Dimitrije Kolarović, Pera Dobrinović) i snaja Marija Adelshajm, kao i unuci i unuke sveštenikove, bili uspešni glumci, onda je jasno da se takav glumački ansambl verovatno nigde drugo u svetu nije pojavio. Svi su oni bili veliki talenti, vredna i obrazovana deca, ipak Draginja je bila prva koja je stala na "daske koje život znače“. Bila je i najtalentovanija i postigla je najveću slavu.

Prva njena uloga bila je 1860 godine kao Zelida u Sterijinim "Hajducima“, a pripadala je tada amaterskim grupama Stojana Protića i Jovana Kneževića. Odmah je talentom skrenula pažnju javnosti a sa drugom ulogom Smiljke u Sterijinom "Vladislavu“ bilo je jasno da se pojavio veliki glumački talenat. Čim je formirano Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu, 16.07.1861. godine, Draginja, sa sestrama i braćom, postaje deo njegovog ansambla. Tako su Popovići u tim, najznačajnijim, početnim danima rada srpskog pozorišta, dali neprocenjiv doprinos njegovom utemeljenju i razvoju.

Draginja je u Novosadskom pozorištu nastupala sve do kraja glumačke karijere. U periodu 1863-1865. ova velika glumica nastupala je i u Hrvatskom zemaljskom kazalištu u Zagrebu a 1872-1873. u Beogradskom narodnom pozorištu.

TALENAT KOJI SE RETKO RAĐA

Draginja se udala, 1862. godine, u manastiru Krušedol za sedam godina mlađeg Dimitrija Ružića, sa kojim će imati skladan brak do kraja života. Koliko je bila posvećena pozorištu govori i podatak da je Dimitrije uz nju, i sa njom, takođe postao vrstan glumac. Sa mužem i Lazom Telečkim boravila je 1868. godine na usavršavanju u bečkom Burgteatru.

Draginja je bila talenat kakav se retko rađa, inteligentna osoba sa perfektnom dikcijom, ali i veliki radnik na svom usavršavanju, osoba nepresušne energije da se posveti svakoj ulozi koju je tumačila. Bila je disciplinovani profesionalac i žena neobične lepote i temperamenta što joj je omogućilo da tumači najraznovrsnije uloge, od odane ljubavnice do verne supruge, najdraže majke, stroge vladarke, komičnih i karakternih uloga a posebno pevačko zabavljačkih.

Za 38 godina neprekidnog rada nastupala je u preko 350 različitih uloga, ostvarujući vrhunski kvalitet u svakoj od njih, što joj je i donelo zvanje umetnice najvišeg, evropskog ranga. Mnogi kažu da je Draga dostigla maksimalno mogući umetnički nivo toga doba čineći to na oduševljenje javnosti i publike gde god je nastupala. Glumice su tada obavezno i pevale, a Draga je bila prva i u tome. Za njeno pevanje, dugogodišnji upravnik i osnivač Novosadskog pozorišta Antonije Hadžić, je govorio: “Tako pevati, srpski pevati, niti je ko umeo u nas, niti ume i danas“.

Bila je nenadmašna u tumačenju srpskih žena, igrala je te uloge sa neverovatnom realističnom lakoćom a s tim u vezi Jovan Gačić je za nju govorio: “Silna carica u carstvu srpske Talije“. Pesnik Vladislav Kaćanski, zadivljen njenom sposobnošću i lepotom, 1886. godine, napisao je svoju najbolju ljubavnu pesmu i njoj je posvetio.

POVUKLA SE NA VRHUNCU SLAVE

Iza Draginje su ostale i nezaboravne uloge: Juce (Kir Janja), Feme (Pokondirena tikva), Evice (Laža i paralaža), carice Jelene (Vukašin), vojvotkinje Malbro (Čaša vode), Žerveze (Zvonar Bogorodične crkve)...

Ova, možda naša najuniverzalnija glumica, koja je u svakom žanru odskakala, sa scene se povukla u 64. godini, u trenucima najveće slave, na iznenađenje svih, jer je bila u punoj umetničkoj snazi. Oprostila se ulogom Jelisavete u Šilerovom komadu "Spletka i ljubav“, 27. jun1898. godine. Oproštaj je bio u krcatom Novosadskom pozorištu, bilo je puno suza i tuge, a održan je i posebno pripremljen za nju kompozitorski pozdrav.

Po mnogima, ni za jednom glumicom se nije tako tugovalo kada se opraštala od scene. Laza Kostić je tim povodom, između ostalog rekao: “Žao mi je pozorišta, Vama čestitam“.

Slavna, prva srpska glumica, umrla je u Vukovaru 06. septembra 1903. godine. Njeni posmrtni ostacii s počivaju u Novom Sadu koji je toliko volela.

Tekst preuzet iz knjige "Heroine Srbije  - Vekovnik", Dragana M. Miloševića, koju možete naručiti putem imejl adrese: [email protected] 

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

ONA je bila perjanica borbe za emancipaciju Srpkinja
žena, profil

Heroine Srbije

06.08.2023. 14:10

ONA je bila perjanica borbe za emancipaciju Srpkinja

Začetnica feminističkih ideja među Srpkinjama, značajna naša književnica, jedna od prvih glumica novosadskog i beogradskog Narodnog pozorišta, takođe i jedan od prvih naših novinara.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
17°C
02.05.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve