Sport
25.08.2022. 08:10
Zoran Šećerov

Intervju-Zoran Avramović

Da li će se novi generalni sekretar Crvene zvezde odreći nekih klubova?

Crvena Zvezda
Izvor: Shutterstock

Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu, tečno govori engleski i francuski. Ovovremenski je čovek u čijoj biografiji nema kontroverzi. Pojavom i manirima uokvirenim u ram bez površnosti sebe i svoje umeće nenametljivo svrstava u red malobrojnih kojima se mora verovati.

Takođe, njegovo ime i profesionalni kod ukrašava i odrednica marketinškog kreativca. Od prvog dana u poslu prepoznatljiv je kao neko ko u sportu na temeljima prošlosti i tradiciji okruženja gradi zdravu budućnost prilagođenu savremenim tokovima života. Znan je i po tome što u onom što decenijama smisleno promoviše uvek traži nove sadržaje. O istom trošku povezivao je stvarno i (ne)moguće, nudeći šansu svakoj dobroj novoj ideji.

Šira i ne samo sportska javnost Zorana Avramovića, od pre neki dan novog generalnog sekretara SD Crvena zvezda, prepoznaje i kao nekadašnjeg direktora marketinga najvećeg sportskog društva u zemlji, takođe i kao glavnog i odgovornog urednika "Zvezdine revije“, odnosno autora i urednika monografija "crveno-bele“ porodice "Naših 60 godina“ iz 2005. godine i "Pod sjajem Zvezde“ iz 2015. Autor je šest knjiga o aktuelnim temama u svetu fudbala. Da ne priznaje granice unutar sporta, kao dokaz može da posluži podatak da je 2011. njegov projekat "Odbojka spaja“ proglašen za marketinški događaj godine.

U Sportskom društvu Crvena zvezda zaposleni ste od 15. avgusta 1989. godine. Listajući Vašu prošlost, čini se – ne slučajno.

"Može i tako da se kaže, uprkos istini da slučajnosti ne postoje. Moj otac bio je veliki zvezdaš, dolazio je iz Foče na mnoge utakmice Crvene zvezde, što u to vreme baš i nije bilo tako lako. Znate ono – od Foče do Višegrada kako se snađete, onda sati putovanja vozom do Beograda. Bez velike emocije to je bilo skoro nemoguće. Godinama se u kući prepričavalo kako je na utakmice protiv Karl Cajsa zbog velike gužve na tribinama ostao čak i bez cipela.“

Kako je to izgledalo kad ste Vi obuli prve cipele Crvene zvezde?

"Između, u to vreme čuvene, marketinške agencije ’Delo’, na čijem čelu je bio u mnogo čemu originalni Dragan Sakan, i Crvene zvezde, opredelio sam se za ’Marakanu’. Naravno, uz očev iskreni blagoslov. Nisam pogrešio. Tada se to zvalo Agencija za marketing Crvene zvezde. Pričom je dirigovao Milorad Miško Stevović, u mnogim elementima izuzetno sposoban čovek, istinski vizionar. Ono što je i tada bilo prepoznatljivo biće Zvezde nije se zvalo brend, ali Stevović je i te kao dobro znao još u to vreme da je Crvena zvezda veliko ime na svim jezicima sveta i uspeo je to, naravno, da pretvori u dobitnu kombinaciju. Upoznao sam i Dušana Stojanovića koji je već radio kao marketinški stručnjak u Evropi, zatim i Stanka Delića, čoveka širokih pogleda. Vrlo brzo smo našli zajednički jezik. Prvi projekat na kojem smo radili bio je Kup evropskih šampiona u atletici. Naš veliki trud atletičari Zvezde nagradili su velikim trijumfom, prvom u slavnoj istoriji kluba.“

Bili su to, složićete se, pionirski koraci sportskog marketinga u ondašnjoj Jugoslaviji?

"Neslućene mogućnosti sportskog marketinga otkrio sam radeći u sarajevskoj agenciji OSA u koju sam došao iz ’Holidej ina’. Uradili smo sjajnu marketing priču Svetskog kupa u skijaškim skokovima na Planici. Verovali ili ne, sponzor događaja bio je ’Hisar’ iz Prokuplja. Pravili su kandirano voće po italijanskoj recepturi. Kao sarajevska agencija, što danas zvuči više nego nemoguće, dobili smo i sva marketinška prava za Prvenstvo Evrope u atletici kome je domaćin bio Split. Bilo je to takmičenje na visokom nivou. U Splitu sam upoznao i neke meni dragocene ljude. Radeći u OSA-i, osetio sam zapravo veliki prostor koji se otvara kroz sportski marketing. Istina, tada to u toj velikoj državi nisam znao da izrazim na pravi način. Velikoj i ozbiljnoj državi u kojoj si mogao lako jednim dopisom da zakažeš sastanak, a onda i da komuniciraš s ljudima ukoliko nudiš dobru ideju. Shvatio sam, takođe, da ukoliko imaš energiju i mladost i ukoliko nešto vidiš – da to možeš i da napraviš. Sada sa ove udaljenosti u svemu tome ime neke pozitivne nostalgije.“

Kad to prošlo poredite sa vremenom u kome živimo?

"Današnjim mladim ljudima je svaki dan na neki način fakultet uz uslov da hoće da rade i da imaju ozbiljnu ideju. Dovoljno je da se otvori kompjuter i da se brzinom svetlosti nešto uoči, čak i nauči, a onda na red dolazi poslednja faza, a to je akcija. Nekad to nije bilo moguće.“

Svet se očigledno mnogo promenio?

"Verovali ili ne, ali tome je najviše doprineo ne samo sportski marketing, već i sport u celini. Kad bismo hteli o svemu otvoreno da pričamo, brzo bismo shvatili da je sport napravio veliki pomak u svetu i da opšta globalizacija zasigurno ne bi dobila taj termin da nije bilo sporta koji je danas prisutan u svim porama života.“

U međuvremenu je marketing postao kerozin sporta.

"Dobar termin. Sportski biznis razvio se onog momenta kada se spoznalo koliko značaja ima televizija za jedan sportski događaj. Danas je ceo svet svedok ovog ili onog događaja koliko god da to ljudi ne razumeju kad se priča o TV pravima. Navijač više nije potrošač, već je investitor, a to je ogromna razlika u odnosu na neka prošla vremena. Tehnologija je učinila da svi budemo povezani i da krajnji korisnik sve to i plati. U tom okeanu neslućenih mogućnosti su prelepa ostrva sportskih uspeha i rezultata.“

Danas je dakle sve na vrhu prsta?

"Upravo tako. Vi i ja i ceo svet, svakog trenutka kad to poželimo, možemo da pogledamo. Neka dešavanja u Kini ili u bilo kom drugom delu sveta. Dovoljno je samo da se ukuca određeni link i to je to. Sve se to, naravno, plaća. Danas u vremenu sveopšte komercijalizacije za sve se prvo pita TV. Koliko samo gledamo teniskih turnira, a da na tribinama nema nikoga, nema čak ni rodbine. Samo ’lajv, lajv’. Onda su došle i kladionice, i sad je sport tu gde jeste.“

Šta je sa kladionicama?

"Kladionice su te koje drže pod kapom sport u mnogim državama sveta. Trenutno su ’uslov bez kojeg se ne može’, ali uprkos svemu mogu da dožive ono što je doživeo duvan u sportskoj industriji. Setite se, duvan je pre više od pola veka napravio najveći svetski cirkus u sportskom biznisu, Formulu 1. Napravili su, dakle, čudo, a pogledajte gde su danas. To može biti sudbina i kladionica. Englezi su već doneli zakon kojim se zabranjuje da na grudima stoji logo kladionice. Istina, može na rukavu dresa. Evropa ide i korak dalje. U pripremi su zakoni po kojima će vizibiliti kladionice biti uklonjen sa svakog sportskog događaja. Mislim, međutim, da je to teško ostvarivo jer kad bi neko zatvorio kladionice dogodili bi se ozbiljni nemiri u celom svetu.“

Jednoglasno ste izabrani za generalnog sekretara SD Crvena zvezda. Zvezdaši znaju da ste čovek akcije, neko ko ne povlađuje, već menja stvari. 

"Što bi Ajnštajn rekao, ’ne možemo stalno raditi iste stvari i očekivati druge rezultate’. Za neke spektakularne poteze objektivno nema prostora, ali zato se neke obične stvari sa brendom kakav je Crvena zvezda mogu pomeriti malo napred. Ono što je za nas jako bitno jeste da je Zvezdan Terzić, predsednik Upravnog odbora SD-a, u svojoj pristupnoj besedi izgovorio da će naš fudbalski klub, trenutno rangiran među 30 najboljih u Evropi, i dalje predstavljati lokomotivu Crvene zvezde. To je vrlo bitno iz prostog razloga jer je u našoj porodici 36 klubova sa oko 4.000 registrovanih sportista.“

U Evropi je malo takvih organizacija.

"Barselona ima 14 sekcija, Real Madrid osam, Bajern iz Minhena dve manje. Sportska društva su, pored Rusije, prisutna valjda samo još kod nas (Partizan, Vojvodina, Radnički) i u državama okruženja. Uprkos istini da su sportska društva u izumiranju, mi smo postigli neke dobre stvari a da njihove vrednosti i pozitivan eho, po mom skromnom mišljenju, nismo čak ni dobro plasirali. Činjenice su tvrdoglava stvar ili kako bi rekao Dostojevski – ’najtvrdoglavije’. A one govore da će ove jeseni pod imenom Crvene zvezde osam klubova učestvovati u Ligi šampiona i drugim evropskim takmičenjima. To je grandiozna stvar.“

Pod jednim imenom je osam različitih ciljnih grupa. Kako to objediniti, usmeriti u pravom smeru?

"Zvezdino ime je danas vrednost, brend koji je najvažnija stvar na tržištu. Na nama je da to, ukoliko raspolažemo znanjem, a mislim da ga imamo, na neki način objedinimo i nadgradimo sportskim rezultatima. Takođe, i da mladi ljudi shvate, da njihovi roditelji shvate, da Crvena zvezda radi dobro čak i neke socijalne stvari. Uspeli smo puno toga da zategnemo, sublimiramo i sada je pred nama zadatak da vidimo na koji način će ta komunikacija trajati jer je danas sve u dobroj komunikaciji.“

Zvezdina TV bi na tom putovanju u budućnost zapravo bila više nego dobar alat.

"Apsolutno tačno. Zvezdan Terzić je najavio, i treba mu verovati, da će se prvo utakmice fudbalskog kluba, a onda i u drugim sportovima, uživo prenositi na kanalu Zvezdine TV. Postoje u tom projektu i mnogi drugi kanali za dodatnu komunikaciju s javnošću na globalnom nivou jer Zvezda ima milione navijača i van zemlje. Sve to se može ostvariti preko mreža koje već postoje. Pred nama je neko lepo i zanimljivo vreme.“

U kom smeru može da se profiliše sportska asocijacija kao što je SD Crvena zvezda?

"Svaki statut podložan je izmenama. Međutim, prvi član našeg statuta se nikada nije menjao. On glasi da je ’SD organizacija klubova koji su se udružili radi ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata’. Ono što nam je u prošlosti bila zvezda vodilja biće i u budućnosti. Danas imamo klubove koji prave vrhunske rezultate, ali i one koji to ne čine. Veština je kako to pomiriti, na koji način animirati one koji prave rezultat da pomognu onima koji ih ne prave ili kako da prave vrednije rezultate razvijajući filozofiju da Crvena zvezda ima obavezu da bude jaka, velika, dobro organizovana, jedinstvena i solidarna.“

Da li rad 36 klubova u velikoj porodici prati i odgovarajuća infrastruktura, jedan od preduslova vrednih rezultata?

"Fudbalski klub ima svoj centar. U našoj dvorani na stadionu 16 klubova gravitira sa svojim aktivnostima. Pojedinačno svi imaju svoje varijante gde treniraju i takmiče se. Naša je obaveza, međutim, da sve to podignemo na viši nivo. U ovom trenutku i SD Crvena zvezda deli sudbinu države. Danas zapravo nigde u svetu nije idealno. Ovo što mi radimo u sportu je ogroman izuzetak nalik na film s naslovom ’Verovali ili ne’. Konkretno, ponosni smo što je utakmicu fudbalskog kluba protiv šampiona Jermenije pratilo 42.000 ljudi svih generacija, raspoloženih i nasmejanih u crveno-belim dresovima. Onaj ko to nije uradio, ko je došao na tribine bez dresa, osećao se kao ’prase u Teheranu’. Tako nešto odavno ovde nije bilo. Ne zaboravite da je u odnosu na neka prošla vremena sport danas sam sebi napravio konkurenciju. Imate događaj, a u isto vreme na TV kanalima desetine drugih zanimljivih mečeva. Teško je odlučiti šta gledati.“

Zvezdu to, čini se, ne dotiče?

"U ovom trenutku ne. Mnoge stvari su se promenile. Meč protiv Pjunika pratilo je, ponavljam, 42.000 navijača, na svakom narednom biće ih mnogo više. Naši košarkaši imali su treću najbolju posetu u najprestižnijem klupskom takmičenju kontinenta. To je takođe potvrda ispravnog rada. Uostalom, Zvezda je u mnogo čemu bila i ostala pionir. Kada subotom prolazite, videćete ispred naše zgrade 200 do 300 ljudi. To su roditelji koji ispraćaju ili dočekuje decu sa takmičenja ili treninga. Takvih primera u Evropi je malo. Zvezda je te dobre navike sačuvala, sada sve to treba unaprediti.“

U opticaju je priča da će prostor na kome sa stadionom i pratećim objektima trenutno egzistira SD u dogledno vreme dobiti novi izgled?

"Vlasnik cele parcele je fudbalski klub. U današnjem vremenu generalno u svetu preskupo je imati zemlju u tako atraktivnom delu grada koja bi isključivo služila sportu.“

Da li to znači da će se na sadašnjoj parceli izgraditi poslovno-stambeno-sportski centar?

"Fudbalski klub ima ideju da sportske objekte malo dislocira, ali ne bih sada o detaljima. Stadion ’Rajko Mitić’ ostaće na istom mestu, dok bi njegovo okruženje trebalo da dobije potpuno nov izgled. Fudbal naprosto mora da traži održive načine finansiranja. Prihodi od Lige šampiona i transfera se ne smeju potceniti, ali ako klub želi da bude deo velike evropske porodice onda mora i da se uhvati u koštac i pronađe način finansiranja koji će biti apsolutno nov. Zvezdan Terzić ima sjajnu ideju, ono što namerava naš fudbalski klub u skoroj budućnosti zvuči vrlo, vrlo hrabro, ali i ostvarivo.“

Da li se zna koja je vrednost brenda Crvene zvezde na tržištu?

"Ne, ne zna se, ali se zna da je to velika vrednost i naš je zadatak da napravimo istraživanje na tu temu kako se radi u svetu. Svet zna kolika je vrednost brenda Mančester junajteda, Bajern Minhena ili Barselone, koja uprkos dugovima od milijardu i 400 miliona ovog leta pazari pojačanja za 800 miliona. To u svetu samo sport sebi može da dozvoli, to nijedna druga ljudska delatnost nema. Svaki dan čitamo kako je cela industrija sporta u velikim dugovima, ali i o tome koliki novac prihoduje. Važno je u toj priči da su non-stop u medijima jer je danas u celom svetu opšta trka za prisustvom u medijima.“

U porodičnom stablu Crvene zvezde su klubovi od a do š, od atletike do šaha. Gde je u celoj priči struka?

"Struka je vrlo značajna. Mediji jesu deo civilizacije i njihov značaj se nikako ne sme potceniti u industriji kakva je sport. Međutim, dole, kao kora najslađeg kolača, jeste struka, temelj svih uspeha. Trenutno svaki naš klub na tom polju vodi svoju politiku. Ima tu dobrih primera, sjajnih trenera. Svesni smo da se vrhunski sportski rezultati mogu ostvarivati jedino ukoliko imate vrhunske stručnjake. I u ovoj oblasti Zvezda mora da ima svoj prepoznatljiv ’nou hau’. Znate ono kako pevaju naši navijači ’Zvezda igra drugačije od drugih’. To lepo zvuči, ali se i poklapa s našim ciljem da dođemo u poziciju da budemo drugačiji a da rezultat ne bude ugrožen. Uostalom, svi sportski rezultati koji su napravljeni u svetu uvek negde imaju link sa trenerom. Trener je temelj uspeha. Zato su nam pored sportskih starova neophodni i treneri kao što je to trenutno Zoran Terzić koji je počeo karijeru u našem klubu, da bi kasnije izrastao u najuspešnijeg odbojkaškog trenera na svetu.“

Šta je to što ćete kao novi generalni sekretar SD-a da uradite?

"Pod jedan – analizu postojećeg stanja s ciljem da dobijemo potpuno tačne informacije o svim klubovima.“

Da li ćete se, možda, odreći nekih klubova?

"Strategija odricanja ne postoji. Ali, mislim da će klubovi morati sami da shvate da niko ne može tek tako da nosi ime Crvene zvezde.“

Zvezdina prošlost i budućnost temelji se zapravo na tri stuba.

"Može se i tako reći. Mi zapravo imamo tri projekta na kojima počiva naš brend, ali i budućnost: imidž, identitet i integritet. Sve to postojalo je i pre, ali se nije tako zvalo. Sada smo u poziciji da sami stanemo na crtu kako bismo krenuli u bitku, u najlepšem smislu te reči, da vidimo kako i na koji način da privučemo nove mlade ljude sa ličnim vrednostima kako bismo dali novu razvojnu dimenziju nekoj budućoj Crvenoj zvezdi, odnosno da svojim ponašanjem ubedimo mlade da dolaze u našu porodicu ne samo da bi trenirali, već i da bi shvatili da sa Zvezdom mogu da ostvare i deo neke lične budućnosti. Moramo napraviti ambijent za tako nešto. Nekada je lepa evolucija kvalitetnija od stotinu revolucija.“

Svaki dan, po sopstvenim rečima, naučite nešto novo.

"Čitanje i učenje je osnov svega. Sve dobro što čujem ili pročitam ukucam u telefon. Juče sam zabeležio divan stih Branka Miljkovića: ’Sve što nema vatre u sebi sagori, što sagori postaje noć, što ne izgori rađa dan.’ Ovo, verujete, ima poprilično veze i sa Zvezdom danas.“

Nedavno je iz štampe izašla Vaša knjiga "Fudbal, most prijateljstva“ kao predigra turnira u fudbalu koji mladi fudbaleri s prostora bivše Jugoslavije igraju u Foči.

"Potencirao sam mostove, one mostove Arsena Dedića koji kaže ’Mostovi pamte skokove, pamte padove, mostovi vode ljude dalje, spajaju one koji sanjaju i koji se bude’. Iza ovih stihova posle znaka jednakosti može se staviti reč fudbal, ali i sport. Ovo je zapravo šlagvort ljudima koji hoće da razmišljaju.“

Autor ste nekoliko knjiga iz oblasti fudbala. Kuda ide svetski fudbal?

"Ovo je vreme opšte amerikanizacije fudbala. Dokaz je i to što sad pola klubova u engleskoj Premijer ligi vode menadžeri koji su došli iz Amerike. Takođe, Amerikanci su i vlasnici 10 klubova u toj istoj ligi. Ko zna šta će od toga biti.“

Vaše najveće marketinško delo koje prevazilazi okvire Srbije jeste akcija "Ja sam zvezdaš“.

"Mi smo tada učlanili 124.000 dece u Crvenu zvezdu. I danas ispred stadiona srećem mladiće, u to vreme dečake, koji s ponosom u ruci nose staru člansku kartu. To je samo dokaz da zvezdaška energija postoji, da je neuništiva.“

Za akciju "Odbojka sad“ 2011. pripalo Vam je priznanje "Marketinški događaj godine“.

"I sa ove distance jasno mi je koliko je to bila dobra akcija. Napravili smo 124 televizijske emisije s naslovom ’Odbojka sad’, odbojkaši i odbojkašice bili su prepoznatljivi na ulici, a sve uoči šampionata Evrope koji su zajednički organizovali Srbija i Italija. Ljudi koji i danas rade u OSJ-u zadržali su taj kontinuitet rezultatskih vrednosti. Tada sam naučio da ne treba živeti od tradicije, već da tradiciju treba stvarati. Baš ovako kako se to danas radi u Crvenoj zvezdi u kojoj se svaki dan nešto stvara.“

Čovek ste koji zna i da prizna grešku. Gde ste i da li ste pogrešili kao marketinški stručnjak?

"Imao sam neke pogrešne procene, kao i nedostatak samouverenosti i samopouzdanja za neke stvari. Nisam izgurao projekat koji je podrazumevao lanac restorana s imenom ’Ja sam zvezdaš’. Ideja je bila da to budu restorani brze hrane za celu porodicu sa propratnim sadržajima kao što su igrališta za decu i mini-šopovi koji bi kroz franšizu radili u celoj Srbiji. To nisam uspeo jer nisam znao kako se to radi. Takođe, nije realizovana ni priča koja možda pretenciozno zvuči, a to je Fakultet sporta Crvene zvezde. Sve je bilo aktuelno daleke 2020/21, ali bi moglo, možda, ponovo da se aktuelizuje.“

Nekada je Zvezda imala svoj medicinski centar, danas ga nema.

"Sad se to promenilo, svaki klub ima svoje lekare i to dobro funkcioniše. Fudbalski klub napravio je svoj mediko centar, izgleda kao spejs šatl, tu će, pretpostavljam, po principu solidarnosti dolaziti i drugi sportisti naše velike porodice.“

Vaše ime i marketinške akcije prepoznatljive su i van granica Srbije. "Kradu“ od Vas, ali i Vi "kradete znanje“ od drugih.

"Imam ozbiljan ritual jutra. Svako počinjem s idejom da saznam šta se događa u sportskoj industriji. Na tu temu postoji nekoliko ozbiljnih sajtova koji nisu dovoljno reklamirani. Iz tog čitanja uvek se rađa nova ideja. Svaka ideja je potentna stvar, ali ukoliko se ne razvije – ne vredi. Zato svaki dan doživljavam kao šansu da svoje znanje malo nadogradim. Mislim da je to i obaveza svakog čoveka.“

Za kraj i pitanje kako lično doživljavate sport? Da li je to puko nadmetanje s epitetom industrije koja gomila novac ili je možda samo opijum za narod i zabava za neobrazovanu masu?

"Ne, ništa od toga. Sport je pre svega kolektivna umetnost bazirana na moćnom pojedincu i tako ga treba doživljavati i tumačiti drugima.“

Komentari
Dodaj komentar

Povezane vesti

Srbija selektoru (ne) veruje
1

Pešićeva šok terapija

19.08.2022. 07:35

Srbija selektoru (ne) veruje

Četiri zemlje – Češka, Gruzija, Nemačka i Italija – biće domaćini ovogodišnjeg Evrobasketa, u najavi zasigurno jednog od najatraktivnijih u istoriji ovog takmičenja. Start je 1. septembra, a finale 18 dana kasnije. Među 24 učesnika je i reprezentacija Srbije.
Close
Vremenska prognoza
clear sky
14°C
19.04.2024.
Beograd
Wind
PM2.5
5µg/m3
PM10
6µg/m3
UV
UV indeks
1
AQI indeks
1

Oni su ponos Srbije

Vidi sve

Najnovije

Vidi sve

Iz drugačijeg ugla

Vidi sve